Okrugli stol pod nazivom "Izravna strana ulaganja i njihov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo" organizirali su Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.
Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u prvoj polovici ove godine iznosila su 548 milijuna američkih dolara, dok su lani bila 1,9 milijardi dolara. U razdoblju od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine ukupna su inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila 10,1 milijardu dolara. Za to su razdoblje izravna strana ulaganja po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosila 2.117 dolara, po čemu smo na četvrtom mjestu među 11 europskih tranzicijskih zemalja, kazao je Alen Škudar iz Sektora za istraživanje i statistiku Hrvatske narodne banke..
Kao osnovne probleme Dražen Derado ističe da ne postoji regionalno ili sektorsko diferenciranje uvjeta za ulaganje, zatim administrativne prepreke ulaganjima poput problema oko ulaska stranih tvrtki na tržište, dobivanja dozvola za rad i boravak, građevinske dozvole, skupa radna snaga i poslovno okruženje.
Glede poslovnog okruženja Derado je istaknuo da su tu najveći problemi glede nedostatka odgovarajućih izvora financiranja, posebice malih i srednjih poduzeća, sporost i neefikasnost pravosuđa, visoko porezno opterećenje i česte promjene u poreznom sustavu, kao i korupcija. Hrvatska bi trebala, smatra, odlučiti koje sektore gospodarstva želi razvijati, provesti institucionalne promjene i uskladiti politiku izravnih stranih ulaganja sa ciljevima gospodarskog razvoja.
Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta Zagreb smatra da je Hrvatska, prema brojkama, privukla dosta stranih ulaganja, ali s malim efektima. Velikom zabludom drži da sve mora obaviti središnja država, jer je "puno i u rukama lokalne uprave", a kao primjer je naveo Zagreb, gdje 23 gradska poduzeća nisu privatizirana. Lovrinčević smatra da bi Hrvatska trebala dominantno ulagati u obrazovanje ako želi privući strana ulaganja.
Na strana ulaganja također utječe i tečaj kune koji određuje cijenu hrvatskog proizvoda na stranim tržištima, smatra Mario Holzner iz The Vienna Institute for International Economic Studies. On drži da bi deprecijacija kune od jedna posto mogao dovesti do povećanja izvoza za pet posto, jer je izvoz u velikoj mjeri, kako je rekao, određen realnim tečajem kune.
(Hina) xnz yds