CMS je na prijedlog ponukao slučaj novinarke Helene Puljiz koja tvrdi da su je agenti Protuobavještajne agencije (POA) pokušali ucijeniti i vrbovati.
U CMS-u, među ostalim, predlažu da se ravnatelje i sve djelatnike sigurnosnih službi obveže na dodatnu edukaciju u suradnji s organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Smatraju da bi sigurnosne službe zakonom trebalo obvezati da građane moraju obavijestiti o mogućnosti odbijanja razgovora, informirati ih o mogućem snimanju razgovora, te da bi zapisnik ispitaniku trebalo podastrijeti radi potvrđivanja.
Predlažu i da se Vijeću za civilni nadzor sigurnosnih službi omogući istupanje u javnost bez odobrenja saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kako bi se povećala njihova neovisnost.
"Očekujemo da Vijeće ubuduće ne razmatra samo zakonitost pojedinih djela nego prije svega vodi računa o zaštiti dostojanstva osobe", stoji u priopćenju CMS-a koji smatra da bi se POA novinarki trebala ispričati zbog nekorektnih postupaka. Kažu i da bi POA u javno objavljenom pravilniku trebala jasno razgraničiti postupanje s osobama za koje se sumnja da djeluju protiv nacionalne sigurnosti te onima za koje se pretpostavlja da o tome imaju informacije.
Novinarka Puljiz se sredinom listopada obratila Vijeću za civilni nadzor sigurnosnih službi prijavivši da ju je POA početkom prošlog mjeseca gotovo pet sati ispitivala, među ostalim, i o najintimnijim pojedinostima iz privatnog života. Tvrdi da su je ucjenjivali i ponudili joj da surađuje s tom tajnom službom i da u tom slučaju bira posao u kojem god mediju želi.
Nakon sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prošlog tjedna rečeno je da POA nije prekršila zakon kada je novinarku pozvala na obavijesni razgovor niti je ona bila prisluškivana. No, budući da Vijeće nije moglo sa sigurnošću utvrditi je li tijekom saslušanja POA prekršila prava Helen Puljiz, Odbor je zaključio da će nadzor provesti treća institucija - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.