"Iskazao sam spremnost Hrvatske da prihvati odgovornost članice EU-a. Podržavamo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije i spremni smo se u nju uključivati, ali sada je prerano govoriti o konkretnim aspektima, a to se u ovom trenutku od nas i ne očekuje", izjavio je ministar Žužul.
Žužul je zajedno s kolegama iz ostalih zemalja kandidata te iz Norveške i Islanda sudjelovao na konferenciji ministara vanjskih poslova EU-a, koja je posvećena civilnim aspektima mirovnih misija.
Riječ je o operacijama za potporu miru u kojima će sudjelovati Europska unija. Hrvatska s obzirom na svoje iskustvo, može pomoći u mirovnim pregovorima, u razvoju civilnog društva, jačanju insituticija koje trebaju raditi na uspostavi pravne države i zaštite manjinskih prava.
Europska unija će potkraj ove godine preuzeti od NATO-A mirovnu misiju U BiH, a u civilnom dijelu te misije mogla bi sudjelovati i Hrvatska.
Europska unija u sklopu svoje zajedničke vanjske i sigurnosne politike namjerava uspostaviti snage za brzu reakciju za smirivanje kriznih žarišta u svijetu. Planirano je da od 2007. EU raspolaže s desetak naoružanih borbenih skupina od oko 1500 vojnika, koje bi na poziv UN-a sudjelovale u smirivanju kriznih žarišta.
Više zemalja članica EU-a obvezalo se u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku ministara obrane da će formirati naoružane borbene skupine, od kojih će neke postati operativne već sljedeće godine. Francuska i Velika Britanija obvezale su da će već u prvoj polovici sljedeće godine formirati zajedničku borbenu skupinu, a Italija u drugoj polovici sljedeće godine.
Nizozemski ministar obrane Henk Kamp izjavio je i da kandidatske zemlje mogu, u suradnji s članicama EU-a, sudjelovati u formiranju naoružanih borbenih skupina.
Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević će se u ponedjeljak poslije podne će zajedno s kolegama iz ostalih kandidatskih zemalja te Norveške i Islanda, članica NATO-a koje su izvan EU-a, sastati s Trojkom EU-a.