Tako je vanjskotrgovinski deficit Zagreba na kraju prvih devet mjeseci ove godine iznosio 28,7 milijardi kuna ili više od 4,7 milijardi USD.
Izražen u kunama, zagrebački je izvoz u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, u istom razdoblju ove godine povećan za 15,3 posto, dok je rast izvoza izraženog u dolarima iznosio 28,4 posto.
Istodobno je uvoz izražen u kunama povećan za 7,9 posto, a u dolarima 20 posto. Deficit je pak rastao po stopi od 5,2 posto (u kunama), odnosno 17 posto (u dolarima).
Najveći dio zagrebačkog izvoza u prva tri ovogodišnja tromjesečja ostvarila je prerađivačka industrija, 1,7 milijardi USD ili 28,3 posto više nego lani, a na nju se odnosi i najveći dio uvoza, odnosno 5,3 milijardi USD (rast od 19,3 posto).
Pritom se vrijednosno najveći izvoz, od 499,5 milijuna USD, bilježi u proizvodnji koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva, dok je najveći uvoz zabilježen u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, 793 milijuna USD.
Na razvijene zemlje u prvih se devet mjeseci ove godine odnosilo više od 1,08 milijardi USD zagrebačkog izvoza te gotovo 4,8 milijarde USD uvoza.
Pritom su najznačajniji trgovinski partner bile zemlje Europske unije, u koje je izvezeno gotovo 960 milijuna USD (porast od 20,8 posto), a iz kojih je uvoz iznosio 4,15 milijardi USD (rast od 16,3 posto).
Pojedinačno, zagrebačke su tvrtki najviše izvozile u Italiju, za 272,95 milijuna USD (20,1 posto više), dok su najviše uvezle iz Njemačke, za 960,5 milijuna USD (23,5 posto više).
Prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, do kraja rujna ove godine tvrtke sa sjedištem u Zagrebu uvezle su najviše strojeva i transportnih uređaja (za 2,2 milijarde USD) te mineralnih goriva i maziva (za 1,25 milijardi USD). Istodobno su zagrebački izvoznici najviše izvozili mineralnih goriva i maziva (za 627,7 milijuna USD) te strojeva i transportnih uređaja (za 394,4 milijuna USD).