HINA - Financijski servis
Podaci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da se bilježe povoljnija kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni nego u prethodnim godinama, budući da izvoz raste po osjetnije višim stopama od uvoza. No, unatoč znatno većem rastu hrvatskog robnog izvoza od uvoza u prvih devet ovogodišnjih mjeseci uvoz je još uvijek više nego dvostruko veći od izvoza, pa deficit robne razmjene s inozemstvom iznosi 6,28 milijardi dolara. Istodobno je nešto povećana pokrivenosti uvoza izvozom koja sada iznosi, još uvijek niskih, 47,9 posto, dok je lani u istom razdoblju iznosila 43,6 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je nastavljen trend dinamičnijeg rasta izvoza, izraženog u američkim dolarima, od 29,9 posto, od rasta uvoza, od 18,1 posto. U prvih devet mjeseci hrvatski je robni izvoz iznosio 5,78 milijardi dolara, dok je istodobno uvezeno roba za 12,06 milijardi USD. Usljed bržeg rasta izvoza od uvoza i rast deficita od 9 posto znatno je sporiji u odnosu na isto razdoblje prethodne tri godine, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore navodeći kako prosječna stopa rasta tog deficita je u razdoblju od 2001. do 2003. godine iznosila oko 35 posto. No, unatoč takvim kretanjima, nakon devet ovogodišnjih mjeseci, uvoz je još uvijek dvostruko veći od izvoza pa deficit iznosi 6,28 milijardi dolara i veći je, nego lani u istom razdoblju, za 519 milijuna dolara. U rujnu je ostvarena najviša ovogodišnja mjesečna razina izvoza roba u iznosu od 768 milijuna dolara. Pored izvoza brodova, na takvu razinu izvoza je utjecao veći izvoz naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, metala te strojeva i uređaja nego u prethodnim mjesecima, navode analitičari HGK u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Uvoz u rujnu, u visini od 1,45 milijuna dolara, je također bio relativno visok, a u njemu je prevladavao uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda te uvoz strojeva i uređaja. U odnosu na isti mjesec prošle godine izvoz je u rujnu povećan za 56,8 posto, a uvoz za 18 posto zbog čega je vanjskotrgovinski deficit u rujnu, u iznosu od 685 milijuna dolara, bio 7,7 posto manji od prošlogodišnjeg u istom mjesecu. U usporedbi s devet mjeseci 2003. godine, u istom je ovogodišnjem razdoblju najviše povećan izvoz brodova, komunikacijske opreme, naftnih derivata i metala. Najveći rast uvoza ostvaren je kod uvoza metala, sirove nafte i zemnog plina, kemijskih proizvoda i komunikacijske opreme. Na kretanje izvoza i uvoza metala te nafte i naftnih prerađevina znatno je utjecao rast cijena tih proizvoda na svjetskom tržištu. Vanjskotrgovinska razmjena izražena u dolarskim iznosima je i pod utjecajem pada prosječnog tečaja dolara prema euru, koji je u prvih devet mjeseci ove godine iznosio oko 9,5 posto. Taj je utjecaj značajan s obzirom na to da se oko 75 posto hrvatske vanjskotrgovinske robne razmjene odvija u dolarima. Zato ipak realniju sliku u tom pogledu daju rezultati vanjskotrgovinske razmjene iskazani u kunama, ističu iz HGK. Tako iskazan izvoz povećan je za 16,9 posto, a uvoz za 6,3 posto pa je deficit čak smanjen za 1,9 posto.