"Tužiteljstvo je do sada sudskom vijeću predložilo šest predmeta za ustupanje pravosuđima zemalja u kojima su zločini počinjeni, a ukupno do kraja godine treba biti predloženo 20 predmeta", rekla je u telefonskom razgovoru glasnogovornica Florence Hartmann.
Predmet protiv "vukovarske trojke", bivših oficira JNA Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića, također je među slučajevima uzetim u obzir za ustupanje, potvrdila je Hartmann.
U nedavnom podnesku Tužiteljstva u "predmetu Ademi i Norac", Šljivančanin, Mrkšić i Radić navedeni su među "kandidatima za 11bis", što je pravilo koje regulira prepuštanje predmeta ICTY-a.
Na upit namjerava li Tužiteljstvo predložiti ustupanje suđenja "vukovarskoj trojki" Hrvatskoj ili SCG, glasnogovornica je kazala da to ne može odgovoriti.
Svi dosadašnji prijedlozi, izuzev jednog, odnosili su se na pravosuđa zemalja u kojima su zločini počinjeni, prema načelu da pravdu treba zadovoljiti što bliže žrtvama.
Jedina iznimka je prijedlog da se Vladimiru Kovačeviću Rambu, optuženom za napad na Dubrovnik, sudi u SCG, uz obrazloženje da je riječ o duševnom oboljelom optuženiku koji se već liječi u Srbiji.
Tužiteljstvo je do sada predložilo ustupanje Hrvatskoj suđenja generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, optuženim za ratne zločine počinjene u operaciji Medački džep u rujnu 1993.
Nadležno sudsko vijeće nedavno je zatražilo od strana u postupku dodatne podneske u kojima će obrazložiti razinu odgovornosti i težinu zločina za koje se tereti Ademija i Norca.
Kada je riječ o "vukovarskoj trojki", Tužiteljstvo je 15. studenoga podnijelo prijedlog treće konsolidirane optužnice protiv Šljivančanina, Mrkšića i Radića, u kojoj je po nalogu raspravnog vijeća razjasnilo određene nejasnoće iz ranije optužnice.
U njemu se precizira da se "operacije evakuacije" oko 400 zarobljenih Hrvata i nesrba iz Vukovarske bolnice proteže i na njihovo odvođenje u vojarnu JNA, gdje su maltretirani, te na kasnije odvođenje zarobljenih na poljoprivredno dobro Ovčara, u blizini kojeg su najmanje 264 ubijena.
U prijedlogu nije prihvaćena sugestija raspravnog vijeća da se odustane od optužbe da je Šljivančanin bio nadređen ili imao 'de facto' kontrolu nad izravnim počiniteljima masakra na Ovčari.
Umjesto odustajanja, Tužiteljstvo je proširilo osporavani dio optužnice, ističući da je Šljivančanin bio oficir za sigurnost 1. Gardijske motorizirane brigade i Operativne grupe Jug, koji je zapovjedao bataljunom vojne policije te imao 'de jure i de facto' kontrolu nad srpskim snagama, uključujući JNA, Teritorijalnu obranu i dobrovoljce koji su sudjelovali u "operaciji".
Također je razjašnjen identitet njemu podređenih oficira.
Za zločine počinjene tijekom tromjesečne srpske opsade Vukovara, koja je završila prije 13 godina, 18. studenoga 1991., nakon što je grad potpuno razoren a tisuće hrvatskih civila ubijene, Haški sud do sada je optužio bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, gradonačelnika Vukovara Slavka Dokmanovića koji se ubio u pritvoru ICTY-a, Mrkšića, Šljivančanina i Radića, te lokalnog političkog čelnika Gorana Hadžića, koji je u bijegu.