Meron je Općoj skupštini podnio izvješće o radu Haškog suda te o suradnji SCG, BiH i Hrvatske sa Sudom.
"I dok se suradnja hrvatskih vlasti značajno poboljšala, očekujemo poduzmanje krajnjih napora sve dok Gotovina ne bude u Den Haagu", rekao je Meron govoreći o suradnji Hrvatske s Haškim sudom.
Meron je pozvao sve članice UN-a da pomognu rad Haškog suda napominjući da je 21 optuženik još uvijek na slobodi i da moraju biti uhićeni.
"To uključuje Radovana Kradžića, Ratka Mladića, kao i Antu Gotovinu", rekao je Meron.
Meron je naglasio da povijesna misija Haškoga suda neće biti ostvarena sve dok visokorangirani optuženi dužnosnici ne budu privedeni pravdi.
Meron je govorio i o osposobljavanju pravosuđa u zemljama bivše Jugoslavije za preuzimanje dijela slučajeva ICTY-ja niže i srednje rangiranih optuženika, kako je predviđeno strategijom završetka rada Suda do 2010. Ocijenio je kako je u tom cilju tijekom protekle godine postignut veliki napredak.
Govoreći o nastojanju Haškoga suda da pospješi pripreme za ustupanje slučajeva ICTY-a na domaća pravosuđa, Meron je posebno pohvalio Hrvatsku. "Primjerice, Sud je organizirao program za hrvatske suce i tužitelje koji će vjerojatno sudjelovati u suđenju slučajeva ratnih zločina", rekao je on. "Tijekom mog prvog službenog posjeta Hrvatskoj početkom studenoga 2004., bio sam impresioniran sve većim profesionalizmom Županijskog suda u Zagrebu i hrvatskog Vrhovnog suda", istaknuo je Meron.
Govoreći o posebnom sudu za ratne zločine u Sarajevu, Meron je rekao kako vlasti BiH očekuju da bude spreman za rad do siječnja 2005., a da je Haški sud pripravan početi mu ustupati slučajeve čim to bude moguće.
Meron je Opću skupštinu UN-a izvijestio da je suradnja Federacije BiH sa Sudom zadovoljavajuća, dok je suradnja Republike Srpske nedovoljna. Naglasio je da osim u slučaju Ljubiše Beare, optuženog za ratne zločine u Srebrenici, Srbija i Crna Gora praktički nije surađivala sa Sudom.
Hrvatski veleposlanik pri UN-u Vladimir Drobnjak je u obraćanju Općoj skupštini izrazio zadovoljstvo činjenicom da je Meron u svom izvješću uzeo u obzir napore Hrvatske u suradnji s Haškim sudom.
Drobnjak je naglasio da će Hrvatska nastaviti izvršavati sve obveze prema Haškom sudu i unutar svojih granica poduzeti sve mjere nužne za progon počinitelja ratnih zločina. Dodao je da su hrvatski suci i tužitelji spremni preuzeti slučajeve koje im Haški sud ustupi.
Meron je u završenom dijelu izvješća izrazio zabrinutost financijskim problemima s kojima se Sud suočava u svom radu, kao i činjenicom da je još uvijek na slobodi veliki broj važnih optuženika. Naglasio je da se Haški sud suočava s financijskim teškoćama jer veliki broj zemalja članica UN-a ne ispunjavaju svoje obveze. Naveo je da zbog toga zamrznuto zapošljavanje osoblja Suda te da je preko stotinu ljudi napustilo poslove na Sudu. Ocijenio je da to ugrožava ispunjavanje ciljeva izlazne strategije Suda prema kojoj do kraja 2004. treba završiti sve istrage, do kraja 2008. sva prvostupanjska suđenja i završiti rad 2010.
Zamjenik nizozemskog veleposlanika pri UN-u Arjan Hamburger je, govoreći u ime Europske unije, naglasio da EU u cjelosti podržava Haški sud te rekao da se trebaju poduzeti svi napori da se ispoštuju datumi predviđeni njegovom izlaznom strategijom. Pozvao zemlje bivše Jugoslavije na suradnju sa Sudom i ponovio stajalište EU-a o potrebi da se pojačaju napori kako bi se uhitili i izručili odbjegli Radovan Karadžić, Ratko Mladić, kao i Ante Gotovina.