Pravo prvokupa nekretnina u ostalim zaštićenim područjima, a takvi su primjerice regionalni i parkovi prirode, spomenuti zakon daje županijama odnosno gradu Zagrebu.
Odluče li se na prodaju vlasnici nekretnina u zaštićenim područjima morat će istaknuti svoju ponudu s cijenom i uvjetima prodaje.
Država i županije morat će se o njoj očitovati u roku od 90 dana od primitka pisane ponude, a ako ponudu ne prihvate u tom roku, vlasnici će svoje nekretnine moći prodati uz uvjete iz ponude.
U slučaju da vlasnici nekretnina 'zaobiđu' pravo prvokupa, država odnosno županije moći će ih tužiti i zatražiti poništenje ugovora o kupoprodaji u roku od 90 dana od dana saznanja da je ugovor sklopljen, a najkasnije u roku pet godina od njegova sklapanja.
Stranci po tom prijedlogu neće moći biti vlasnici nekretnina u zaštićenim područjima, a izuzeci će biti samo u slučajevima kada međunarodni ugovori propisuju drugačije.
Zaštićeni dijelovi prirode čine oko desetine hrvatskog državnog teritorija (9,83 posto), ukupno je zaštićen 481 prostorni objekt, među njima i osam nacionalnih te 10 parkova prirode.
Plan je, navodi se u predloženom zakonu zaštititi oko 14 posto državnog teritorija i tako Hrvatsku svrstati među europske zemlje s primjerenom zaštitom prirode.
U okviru tog cilja parkovima prirode planira se proglasiti još 10-ak područja - Neretva, Elafiti, Lastovo, Mrežnica, Lička Plješivica, Bjelolasica, Zrmanja i Krupa, Kupa i Hrvatsko zagorje.