Na skupu, koji je organiziralo Hrvatsko društvo pisaca, o Donatu su, među ostalima, govorili i Nedjeljko Fabrio, Nikola Batušić, Marko Grčić, Igor Mandić, Tonko Maroević, Velimir Visković.
Donat se nije bavio samo suvremenom hrvatskom prozom, napomenuo je predsjednik Društva hrvatskih pisaca Velimir Visković te je dodao kako je on vrlo često istraživao i zapostavljene teme hrvatske književnosti.
Donat se tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća počeo baviti i nakladništvom, rekao je Visković i dodao kako, zahvaljujući njemu, danas imamo, među ostalim, i sabrana djela književnika Ulderika Donadinija.
Govoreći o Donatu, književnik Nedjeljko Fabrio istaknuo je kako su se tijekom Hrvatskog proljeća našli na istoj strani.
Nakon pada Proljeća pogodila nas je ista sudbina, rekao je Fabrio i dodao kako je Donat krenuo u ilegalnom vlaku na zapad, a on u prisilno iseljenje iz Rijeke.
Nikola Batušić napomenuo je da je Donat ili, kako je rekao, pravim imenom Tvrtko Zane, počeo pisati liriku, a potom se afirmirao kako kritičar.
Radovi s ovog znanstvenog skupa bit će objavljeni u "Književnoj republici", časopisu koji izdaje Hrvatsko društvo pisaca.
Branimir Donat, pravim imenom Tvrtko Zane (1934.), književni je kritičar, esejist i antologičar. Objavio je više knjiga, a među njima i "Razgolićenje književne zbilje".