FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Manifestacija "Dani meda u Zagrebu"

ZAGREB, 12. studenog 2004. (Hina) - Med je jedan od pet prehrambenihproizvoda koji se samodostatno proizvode u Hrvatskoj, a za daljnjirazvoj i unapređenje pčelarstva prije svega je potrebno eliminiratisivo tržište, voditi politiku razumnih, a ne niskih cijena, izraditiPašne karte i Pašni katastar te više povezati pčelare sa pčelarskimtvrtkama i znanstvenim institucijama.
ZAGREB, 12. studenog 2004. (Hina) - Med je jedan od pet prehrambenih proizvoda koji se samodostatno proizvode u Hrvatskoj, a za daljnji razvoj i unapređenje pčelarstva prije svega je potrebno eliminirati sivo tržište, voditi politiku razumnih, a ne niskih cijena, izraditi Pašne karte i Pašni katastar te više povezati pčelare sa pčelarskim tvrtkama i znanstvenim institucijama.

Istaknuto je to između ostaloga na današnjem okruglom stolu "Med, zdrava namirnica", održanog u sklopu 3. manifestacije "Dani meda u Zagrebu", koja se u organizaciji zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo održava od 12. do 14. studenoga.

Govoreći o problematici pčelarstva i pčelinjih proizvoda pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić naglasio je da med proizvode jedino pčele, a da je zadaća pčelara i pčelarskih tvrtki da mu sačuvaju kvalitetu i to pravilnim higijenskim skladištenjem, obradom ili dekristaliziranjem u termičkim komorama te provođenjem redovne kontrole zdravstvene ispravnosti.

Bračić je kazao i da po prošlogodišnjim podacima u Hrvatskoj djeluje 40-ak registriranih pčelarskih tvrtki, koje zapošljavaju oko dvije tisuće ljudi, a što, po njemu, pokazuje značaj te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Dodao je i da je u Hrvatskoj registriran 71 objekt za obradu pčelinjih proizvoda, od kojih je 19 izvoznih, 28 obrtničkih, a 24 u domaćinstvima. Po podacima ministarstva u Hrvatskoj je lani bilo oko 10 tisuća pčelara, sa oko 220 tisuća pčelinjih zajednica (košnica), iz kojih je proizvedeno oko 3.500 tona meda. Vrijednost te proizvodnje je oko 102 milijuna kuna, a jedna trećina proizvedene količine ili oko tisuću tona je izvezeno.

Hrvatska, napominje Bračić, ima sve ekološke, klimatske i druge uvjete za većom proizvodnjom i izvozom meda i drugih pčelinjih proizvoda, ali za to je potrebno pojačati edukaciju pčelara, stvoriti uvjete za stasanje novih pčelara, afirmirati mrežu pčelara-hobista, kao i više poraditi na marketingu i promociji meda kao nacionalnog proizvoda.

Problematičnim je ocijenio ponašanje nekih tzv. proizvođača meda koji med otkupljuju od drugih proizvođača i prodaju ga kao svoj proizvod po nižim cijenama od tržišnih. Oni, kako kaže, taj med često i pokvare raznim nedopuštenim dodacima, a zbog čega se, nakon utvrđivanja nekvalitete i zdravstvene neispravnosti, stvaraju afere. Za kvalitetu meda važno je i, kaže Bračić, da se pri liječenju pčelinjih bolesti koriste registrirani i legalni lijekovi, a na poljoprivrednim površinama dopušteni pesticidi i insekticidi.

U sklopu 3. manifestacije "Dani meda u Zagrebu" na zagrebačkom Trgu bana Jelačića med će se prodavati po popularnim cijenama, a kako je kazao pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu Josip Janeš sve organiziraju zbog želje da se građani više informiraju o pčelarskoj proizvodnji i značaju meda kao životno zdrave namirnice.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙