HINA - Financijski servis
Hrvatska će Vlada ovaj tjedan u Sabor uputiti proračun za iduću godinu, koji je razvojan i socijalan, jer osigurava investicije u gospodarstvo ali i zadovoljava sve potrebe za socijalnim rashodima i transferima građanima, najavio je danas u Opatiji predsjednik Vlade Ivo Sanader.
Tim će proračunom biti predviđene investicije vrijedne 14 milijardi kuna, izdvajanja za znanost bit će oko 8,5 milijardi kuna, dok će se za subvencije izdvojiti oko 5 milijardi kuna, područja su koja je premijer Sanader izdvojio govoreći o ekonomskoj politici vlade u idućoj godini na skupu hrvatskih ekonomista.
Prijedlozi proračuna za iduću godinu te proračuna za razdoblje 2005 - 2007. polaze od prosječnog ekonomskog rasta u trogodišnjem razdoblju na razini od 4 do 5 posto godišnje. Osnovni generatori takvog rasta trebali bi se ostvariti kroz investicije u ključnu infrastrukturu uz istodobno snižavanje deficita konsolidirane opće države na razinu od 2,9 posto BDP-a u 2007. godini. Taj bi deficit, kaže Sanader, već iduće godine trebao biti snižen s lanjskih 6,3 posto na 3,7 posto BDP-a, a u 2006. na 3,3 posto, tako da bi Hrvatska već 2007. ispunila i taj maastriški kriterij.
Najavio je nastavak investicija u javni sektor, posebice prometnu infrastrukturu i energetski sektor, s obzirom da će energetske potrebe Hrvatske rasti s rastom gospodarske aktivnosti.
Premijer Sanader smatra da bi takav proračun trebao zadovoljiti i izazove u ekonomskoj politici koje pred Hrvatsku postavlja proces približavanja EU, a program za rješenje tih zahtjeva naći će se i u Predpristupnom ekonomskom programu (PEP) koji bi trebao biti dovršen do 1. prosinca.
U tom smislu, strateški je cilj hrvatske gospodarske politike ostvarivanje ekonomskog rasta i stabilnosti uz povećanje životnog standarda građana te povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i njegove prilagodbe europskom tržištu, rekao je Sanader.
Dodao je da osim jačanja gospodarstva Hrvatska mora i ojačati kapacitete pravosudnog sustava, pojednostaviti administrativne postupke, povećati transparentnost procesa javnih nabavki te provesti reformu obrazovnog sustava.
Od aktivnosti Vlade do kraja godine, premijer je najavio i izmjene zakona o porezu na dobit i dohodak, uz uspostavu efikasnijih oblika poreznog nadzora kao i početak rada One Stop Shop-a.
Ekonomistima na savjetovanju "Ekonomska politika Hrvatske u 2005" obratio se i potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus, koji je predstavio dosadašnju i buduću suradnju dviju država. Investicije hrvatskih poduzetnika u Srbiju prošle su godine činile oko 3 posto ukupnih ulaganja u tu zemlju, dok će ove godine taj udio biti znatno povećan, kazao je Labud. Pritom je kao najznačajnije ulagače izdvojio Agrokor, Luru, Nasicecement (Nexe Grupu) i Croatia osiguranje.
Govoreći o procesu privatizacije u Srbiji, Labus je naglasio da je za prodaju ostalo 60-tak velikih poduzeca te 8 velikih infrastrukturnih tvrtki. Iduća bi godina stoga trebala biti vezana uz proces restrukturiranja, pa i privatizacije javnih poduzeća, kazao je potpredsjednik Vlade Srbije.