Hrvatska se prema složenosti pokretanja posla i vremenu potrebnom za upis nekretnine u zemljišne knjige, nalazi na samom svjetskom začelju.
Predstavljajući dio izvješća koji se odnosi na Hrvatsku na forumu u organizaciji ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, rukovoditelj za razvoj privatnog sektora Svjetske banke i jedan od autora izvješća Simeon Djankov istaknuo je kako pokretanje posla u Hrvatskoj podrazumjeva čak 12 administrativnih koraka, a upis nekretnine u katastar traje dulje od 950 dana.
Dodao je kako je u Hrvatskoj za pokretanje posla prosječno potrebno 49 dana, otpuštenom se radniku u prosjeku treba isplatiti 55 prosječnih plaća otpremnine, a stečajni postupak traje duže od tri godine, pri čemu vjerovnici mogu očekivati povrat oko 26 posto svojih potraživanja. Upis nekretnine u zemljišne knjige u Hrvatskoj prosječno traje 956 dana, dok taj prosjek u Sloveniji iznosi 391, u Rumunjskoj 170, u EU 48, a u Bugarskoj svega 19 dana.
Izvješće uspoređuje različite parametre poslovnog okruženja u 145 zemalja te ih svrstava u četiri cjeline prema jednostavnosti poslovanja i pozitivnosti poslovnog okružja. Hrvatska se prema tom izvješću nalazi u trećoj četvrtini, uglavnom među afričkim zemljama i zemljama poput Brazila i Indije.
Sve to govori o ogromnim administrativnim preprekama s kojima se domaći i strani poduzetnici susreću te pojašnjava primjerice niže stope rasta od potencijala, ali i govori da Hrvatska što prije mora provesti niz reformi, posebice u procesu približavanja EU, istaknuo je Djankov.
Naime, neke od zemalja koje su u EU ušle ove godine, primjerice Slovačka koja se danas nalazi među 20 zemlja svijeta u kojima je najlakše poslovati, dokaz su da je za značajne strukturne reforme u procesu tranzicije dovoljno razdoblje i od svega pet godina.
Dodao je i kako ovo izvješće Svjetske banke pokazuje da upravo najrazvijenije zemlje, primjerice zemlje OECD-a, provode i najviše reformi, dodatno obogaćujući poslovno okruženje te potičući svoje gospodarstvo. A da se reforme isplate, zaključio je Djankov, pokazuje i izračun da bi Hrvatska samo uz poslovno okruženje slično onom u 'top 20 zemalja' unazad 10 godina bilježila prosječnu stopu rasta dvostruko veću od one koju je ostvarivala - oko 2,7 umjesto 1,3 posto.
Hrvatska je Vlada svjesna svih nedostataka iz ovog izvješća i ono će biti još jedna dobra podloga za određivanje reformskih prioriteta u buduće, rekao je na forumu državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić, dodavši kako su reforme u ključnim 'preprekama' - katastrima i pravosuđu, već započele.
Dodao je i da bi sredinom iduće godine trebao zaživjeti i projekt 'One Stop Shop' agencije, koja bi, okupivši na jednom mjestu Agenciju za poticanje ulaganja i Agencija za razvoj i mala i srednja poduzeća, uz tehnološku podršku FINA-e, trebala maksimalno pojednostaviti i ubrzati proces informiranja i pokretanja posla.