O prijedlogu porezne reforme, te o osnovnim polazištima za izradu proračuna za iduću godinu danas je raspravljalo Gospodarsko-socijalno vijeće, a ta će se rasprava nastaviti i idući tjedan.
Kod poreza na dohodak, ministar ističe da će uz povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna, na 1.600 kuna, doći do promjene nekih poreznih razreda. Stope pak poreza na dohodak neće se mijenjati i ona će ostati 15, 25, 35 i 45 posto.
Stopom od 15 posto oporezivat će se tako dohodak od 3.200 kuna, stopom od 25 posto dohodak do 8.000 kuna, stopom od 35 posto dohodak od 8.000 do 22.400 kuna, dok će se iznosi iznad 22.400 kuna oporezivati stopom od 45 posto.
Prema sindikalnim računicama, za osobe s najnižim primanjima povećanje dohotka bit će od 9,5 do 10 kuna.
Promjene, kaže Šuker predviđaju i povećanje faktora osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Tako bi se osobni odbitak za prvo dijete povećao sa 0,45 na 0,5, za drugo dijete sa 0,59 na 0,7, treće sa 0,74 na 1, četvrto sa 1,17 na 1,4, te za peto dijete sa 1,59 na 1,9. Isto tako povećao bi se i odbitak za invalidne osobe sa 0,25 na 0,30, a za stopostotne invalide na 1.
Ministar je istaknuo i da će se predložiti da se porezne olakšice (za zdravstvo, stambene kredite i slično) mogu kumulirati na ukupno 12.000 kuna.
Uvodi se i kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača, umjetnika i sličnih djelatnosti. Njima bi se, kaže Šuker, priznao paušalni trošak od 30 posto a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza. Time želimo regulirati ovo područje koje je sada izvan svih kontrola, kazao je Šuker.
Najavio je i ukidanje poreza na dividendu čime se želi osnažiti financijsko tržište i potaknuti domaći i strani investitori. Ukidanjem poreza na dividendu državni će proračun izgubiti oko 320 milijuna kuna, rekao je.
Šuker je najavio i ukidanje jednokratnog otpisa imovine a samo prema prijavama za prošlu godinu riječ je o iznosu od 3,9 milijardi kuna.
Ukupno bi proračun tim izmjenama izgubio, procjenjuje se, oko 850 milijuna kuna. No utjecaj porezne reforme, odnosno promjena u sustavu poreza na dohodak i na dobit, u konačnici bi za državni proračun i lokalne proračune trebao biti neutralan. Šuker naime podsjeća da samo jednokratni otpis imovine znači povećanje porezne osnovice za 3,9 milijardi kuna, a širi se i porezna osnovica oporezivanjem novih područja.
Šuker je istaknuo i da bi prema sadašnjim projekcijama i osnovnim parametrima za izradu proračuna, proračun u idućoj godini mogao iznositi oko 91 milijardu kuna.
U idućoj će godini, ističe, država trebati vratiti i 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,5 milijardi kuna kamata. Projekcija je da će se u idućoj godini i država i Hrvatske autoceste, ako bude moguće, zaduživati na domaćem tržištu, rekao je Šuker.
Ministar je kao osnovne parametre za izradu proračuna za iduću godinu naveo proračunski deficit od 3,5 posto BDP-a, planirani rast BDP-a u idućoj godini od 4,1 posto, uz nisku inflaciju na razini oko 2,6 posto.
Promet u trgovini na malo, očekuje se, porast će oko 7,9 posto, financijski efekti turizma trebali bi biti veći za 5 posto, a trebao bi se nastaviti i pozitivan trend većeg rasta izvoza od uvoza, kazao je ministar financija.