"Žalbeno vijeće potvrđuje odluku Raspravnog vijeća o nametanju branitelja, no poništava nalog o modalitetima rada. Raspravno vijeće treba oblikovati režim rada koji minimalizira praktičan utjecaj formalnog postavljanja branitelja, osim u opsegu koji traži interes pravde", navodi se u kompromisnoj odluci Žalbenog vijeća koju je potpisao njegov predsjednik Theodor Meron.
Taj režim rada treba se oslanjati na pretpostavku da će Milošević, kada fizički bude sposoban za to, "preuzeti vođenje svoga slučaja - birajući svjedoke koje će izvesti i ispitujući te svjedoke prije branitelja, obrazlagati podneske koje želi uložiti u procesu, iznijeti završnu riječ obrane te odlučivati o strategiji iznošenja svoje obrane", navodi se u odluci.
Žalbeno vijeće naglašava da bi se u praksi suđenje trebalo odvijati kao i kada je Milošević bio zdrav, no ako se ponovo vrate ozbiljne zdravstvene tegobe "nazočnost branitelja omogućit će nastavak suđenja i ako Milošević privremeno ne bude mogao sudjelovati".
Određivanje trenutka kada će ponovo doći do zamjene procesnih uloga, prepušteno je Raspravnom vijeću.
U obrazloženju odluke Žalbeno vijeće je naglasilo kako je pravo se brani sam jedno od temeljnih prava optuženog koje jamči čl. 21 Statuta ICTY-a i čl. 14. Međunarodne konvencije o građanskim i političkim pravima. To je pravo "neosporno, ali ne i strogo nepovredivo", napominje vijeće i navodi primjere ograničenja tog prava u pojedinim zemljama.
U konkretnom slučaju Raspravno vijeće može ograničiti to pravo "ako optuženikovo samozastupanje bitno i ustrajno opstruira pravilno i brzo odvijanje suđenja", ističe se u odluci. Vijeće upućuje i na slično ograničenje prava optuženika da mu se sudi u prisutnosti, predviđeno Pravilnikom ICTY-a, koji dopušta uklanjanje optuženika iz sudnice ako ometa suđenje.
U Miloševićevo ime žalbu su 23. rujna podnijeli britanski odvjetnik Steven Kay i njegova pomoćnica Gillian Higgins, koje mu je sud početkom rujna postavio za branitelje po službenoj dužnosti.
ICTY je postavljanjem branitelje htio izbjeći daljnje odgode i otezanje maratonskog suđenja Miloševiću, za kojeg su liječnici utvrdili da mu visoki tlak i hipetrofija srčane pretklijetke onemogućuju daljnje vođenje obrane.
No, odluka je izazvala bojkot svjedoka obrane koji su odbili doći u Haag sve dok se Miloševiću ne vrati pravo da se brani sam, što je rezultiralo novim prekidima i blokadom procesa.
Kay i Higgins su u 12 tjedana dokaznog postupka obrane uspjeli ispitati samo pet svjedoka, uz odbijanje optuženog da s njima na bilo koji način surađuje i daje im upute. Na kraju su odustali od daljnih napora i, prije odluke Žalbenog vijeća, prošloga tjedna zatražili da ih se razriješi dužnosti, o čemu još nije odlučeno. Milošević je opetovano tražio vraćanje prava da se brani sam.
Bivšem predsjedniku SRJ u Haagu se sudi od 12. veljače 2002. po 66 točaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja koje su srpske snage pod njegovim vodstvom počinile tijekom ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu 90-ih godina.
Nastavak suđenja zakazan je za 9. studenoga.