Roman je napisan u obliku političke basne, istaknuo je urednik Josip Pavičić i dodao kako je u njemu riječ o odnosu malenih, ustrašenih i slabih puževa prema velikim i svemoćnim europskim gurmanima koji uživaju u pužjem mesu.
"Slabi idu u slast jakima samo ako su ponizni, poslušni i bez ponosa," rekao je Pavičić i dodao kako "svaka odlučnost, odvažnost, neposlušnost, a najviše ponos slabe čini opasnima, a puževe manje ukusnima."
Svaka basna ima pouku, pa tako i ova Araličina, napomenuo je Pavičić i dodao kako se ona sastoji u tom da svako pa i najjadnije i najustrašenije stvorenje sanja o junaštvu.
Aralica je u romanu primijenio i neke postupke iz svog satiričnog ciklusa Sebastijanovih priča - Ambre, Fukare i Svetinke, dodao je Pavičić.
Ideju za roman "Puž" dobio sam na tajnom sastanku hrvatskog državnog vrha nakon terćesječanjskih izbora 2000., istaknuo je Aralica i dodao kako je taj sastanak održan neposredno nakon demonstracija protiv presude Haaškoga suda generalu Tihomiru Blaškiću.
Usprotivio sam se tada novom premijeru Ivici Račanu zbog odluke da se pod nadležnost Haaškoga suda stave vojnoredarstvene operacije "Bljesak" i "Oluja" i da se haaškim istražiteljima potpuno otvori arhivska građa, izjavio je Aralica.
Račan je na tom sastanku odbrusio Aralici: "Vi šutite! Čitamo mi što Vi pišete!", podsjetio je Pavičić i dodao kako je premijer mislio da je pročitao Aralicu. Što je pak mislio Aralica sad će Račan imati što pročitati, dodao je.
Aralica u romanu "Puž" (216 str.) opisuje i analizira pobunu puževa kad im dojadi biti puzavcima. Tada se oni pobune protiv Gegana, svoga gospodara i vlasnika pužje farme koji živi od prodaje puževa Europi. Pobunu inspirira puž Prpuš, a njezinu gušenju pužogojcu i europskoj izaslanici pužici Mrči Osmigači pomaže sitni puž Sven Tupek.
Ivan Aralica (1930.) jedan je od najuspješnijih hrvatskih živućih književnika, zadnjih je godina objavio ciklus Sebastijanovih priča - "Ambra", "Fukara" i "Svetinka".
(Hina) xmk ymc