Siguran sam da se mnogi ne će složiti s Mirditinim tezama iznesenim u knjizi o Vlasima, rekao je Kovačec i dodao kako je to upravo slika sudbine vlaškoga pitanja.
Pojasnivši značenje pojma Vlah u pojedinim narodima, Kovačec je istaknuo kako su Vlasi u politici često imali ulogu "naručenih skupina za pritisak".
Vlasi su sudjelovali u etnogenezi mnogih naroda, rekao je akademik Šimunović i dodao kako je još i danas njihova etnogeneza ostala mutna.
Napomenuo je kako je srpska politika preko manipulacija vlaškim imenom u historiografiji i jezikoslovlju pokušavala pronaći osnovu za svoju ekspanziju. Tako su radili Vuk Stefanović Karadžić, Ilija Garašanin, Jovan Cvijić i u novije vrijeme Aleksa i Pavle Ivić, dodao je Šimunović.
Mirditina knjiga je osnova za sve one koji pristupaju vlaškom problemu, drži Pavličević.
Knjiga "Vlasi u historiografiji" (562 str.) u četiri poglavlja obrađuje opće pitanje Vlaha u historiografiji, Vlahe u balkanskim historiografijama kao što su albanska, bugarska, grčka, rumunjska, bosanska-bošnjačko-hercegovačka, crnogorska, makedonska i srpska.
U drugom je poglavlju autor obradio vlaški problem u zapadnim historiografijama ističući opće karakteristike zapadne historiografije, Vlahe u zapadnoeuropskoj i američkoj historiografiji, u putopisnim djelima, povijesno-etnološko-filološkim studijama, Vlahe u hrvatskoj historiografiji, pitanje Maurovlaha, Nigra Latina u Ljetopisu popa Dukljanina, Vlahe u slovenskoj i ruskoj historiografiji.
U završnom dijelu knjige objavljene su kratice, izvori i bogata literatura, sažetci na engleskom i njemačkom jeziku i kazalo osoba, mjesta i pojmova.
Zef Mirdita (1936.) znanstveni je savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest. Bio je sveučilišni profesor u Prištini, ali ga je ratni vihor 1993. doveo u Zagreb. Objavio je više knjiga među kojima i "Kršćanstvo u Albanaca".
(Hina) xmk ymc