FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DP: DVIJE POVIJESTI TRSTA

ZAGREB, 18. listopada 2004. (Hina) - Očito je da u Trstu postoje dvarazdvojena pamćenja povijesnih događaja, ocijenio je za rimski IlManifesto u razgovoru povodom 50. obljetnice povratka Trsta Italijitršćanski povjesničar Giovanni Miccoli, bivši pročelnik odsjeka zapovijest sveučilišta u Trstu.
ZAGREB, 18. listopada 2004. (Hina) - Očito je da u Trstu postoje dva razdvojena pamćenja povijesnih događaja, ocijenio je za rimski Il Manifesto u razgovoru povodom 50. obljetnice povratka Trsta Italiji tršćanski povjesničar Giovanni Miccoli, bivši pročelnik odsjeka za povijest sveučilišta u Trstu.

Za budućnost Trsta neprihvatljivo da se različita gledanja na povijest grada Slovenaca, i Hrvata s jedne strane i Talijana s druge, koriste kao vodeći kriteriji za uređenje današnjih odnosa, kao što ih nije prihvatljivo u takvom obliku prenositi na buduće naraštaje, ocijenio je Miccoli u razgovoru.

Miccoli u razgovoru objašnjava kako je u Trstu naglašenije suprostavljanje između Slovenaca i Talijana izbilo na "dramatičan i užasan" način u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata, na što su utjecala prvenstveno dva čimbenika: pritisci liberalno-nacionalnih skupina i "pseudostrateška vizija talijanske vlade uslijed koje je veliki dio slovenskog i hrvatskog stanovništva bio obuhvaćen tada rođenom regijom Furlanijom-Julijskom krajinom. "A to je, prirodno, moralo stvoriti teškoće u državi koja nije bila spremna razgovarati s manjinama. S druge je strane, snaženje nacionalističkih tendencija, posebice fašizma, doprinijelo nijekanju legitimiteta slovenske i hrvatske nazočnosti u cijeloj regiji", nastavlja Miccoli.

Premda njegovi korijeni sežu i ranije, u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata rađa se i "slovensko i hrvatski iredentizam", koji se tada već mogao nazvati jugoslavenskim, navodi Miccoli tumačeći kako se "sve se pogoršalo nesretnim Mussolinijevim ratom, agresijom na Jugoslaviju i aneksijom Ljubljanske provincije: što su bile očite pretpostavke za da slovenski i hrvatski pokret otpora dobije nacionalni karakter".

Miccoli u vezi s pitanjem fojbi ukazuje da su nakon poraza Italije u Drugom svjetskom ratu među žrtvama fojbi bili "fašisti, kolaboracionisti, Talijani, Slovenci i Hrvati, pa čak i i predstavnici talijanskog pokreta otpora koji su se protivili ideji da bi se ta područja mogla priključiti Jugoslaviji". "S te točke gledanja, vjerujem da je pretjerano govoriti o planiranom projektu: nije slučajno što su još od prvih dana svibnja 1945. godine najistaknutiji predstavnici Osvobodilne fronte zabrinuto prijavljivali neselektivnu primjenu sile prema talijanskom stanovništvu. Još se manje može govoriti o projektu genocida spram talijanskog stanovništva kao što je činila neofašistička desnica u poslijeratnom razdoblju", ustvrdio je Miccoli u razgovoru.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙