Dnevni list/Mostar - General Gotovina u Hercegovini?
Pod naslovom "Nalazi li se Ante Gotovina u Hercegovini?" mostarski Dnevni list u četvrtak piše o učestalim posjetama visokih dužnosnika Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini i mogućoj pozadini tih posjeta.
Nedavno su u BiH boravili hrvatski ministri zdravstva Andrija Hebrang i znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, a idućeg ponedjeljka u Mostaru se očekuje i posjet predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa.
"I dok neki analitičari smatraju kako su ti posjeti znak veće pomoći službenih hrvatskih vlasti našoj zemlji i bosanskohercegovačkim Hrvatima, kao i ispunjenje hrvatske obveze na pomoći BiH u procesu integriranja u Europsku uniju, drugi su skloni mišljenju da je, možda, dodatni razlog tih posjeta i najtraženiji hrvatski haaški optuženik general Ante Gotovina", piše mostarski Dnevni list.
Podsjeća se na izjave najviših hrvatskih dužnosnika, uključujući i predsjednika Stjepana Mesića, koji su rekli da se Hrvatska ne može optuživati za slučaj Gotovina jer se odbjegli general ne nalazi na njenom teritoriju te stoga, objektivno, nije u mogućnosti ispuniti zahtjeve iz Haaga za njegovim uhićenjem. "Međutim, dodatak da je Gotovina prošlog ljeta, prema informaciji Haaškog tribunala, viđen u Dalmaciji, i to njezinom pograničnom području prema Hercegovini, upućuje na zaključak da je strana zemlja u kojoj Gotovina trenutno boravi - Bosna i Hercegovina", navodi Dnevni list.
Razmatrajući očekivani Šeksov posjet Mostaru u idući ponedjeljak, Dnevni list piše kako je taj njegov posjet navodno "motiviran između ostalog, i razgovorima s ovdašnjim dužnosnicima o generalu Gotovini, kao i njihovim saznanjima o njegovu mogućem kretanju i boravku na području zapadne Hercegovine".
BBC/London - Verheugen umirio hrvatsku javnost
Tijekom dvodnevnog posjeta Zagrebu povjerenik EU-a na odlasku Guenter Verheugen, zadužen za proširenje, umirio je hrvatsku javnost u pitanju ulaska Hrvatske u EU, bilježi BBC.
"Dva dana nakon ozbiljnog upozorenja Ministarskog vijeća EU-a kako bi njezini pregovori o ulasku u EU mogli biti zamrznuti zbog problema u suradnji s ICTY-jem, Hrvatska je dobila novu, sasvim suprotnu, puno povoljniju poruku iz EU-a da će pregovori početi početkom sljedeće godine", javlja postaja, prenoseći Verheugenovu izjavu.
Povjerenik EU-a za proširenje primljen je u Zagrebu na najvišoj razini, primjećuje BBC, dodajući da je Verheugena primio hrvatski predsjednik Stipe Mesić a nakon razgovora s premijerom Ivom Sanaderom i govorom pred zastupnicima Hrvatskog sabora bio je nazočan i na zatvorenoj sjednici vlade.
Nakon sjednice Verheugen je najavio da će savjetovati Luxemburgu, zemlji koja će u prvom polugodištu sljedeće godine obavljati predsjedateljsku dužnost u EU-u, da se do veljače ili ožujka pripremi za početak pregovora s Hrvatskom.
Povjerenik za proširenje EU-a ponovio je također da Hrvatska neće dobiti nove uvjete za ulazak u Uniju a njegove su izjave znatno popravile političko raspoloženje u Hrvatskoj, primjećuje postaja.
Delo/Ljubljana - Francuski stručnjak nudi posredničke usluge Sloveniji i Hrvatskoj
Ugledni francuski stručnjak za pomorsko pravo Alan Piquemal, član Vijeća Međunarodnog instituta za oceane (IOI) i njegove kolege spremni su posredovati u sporu između Slovenije i Hrvatske oko razgraničenja na moru i ekološko-ribolovne zone koju je u Jadranu proglasila Hrvatska, bilježi ljubljansko "Delo".
U okviru zasjedanja direktora IOI-ja u hotelskom naselju Bernardin u Portorožu Piquemal, nekadašnji savjetnik francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, naglasio je u razgovoru s novinarima da svaka država u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora (UNCLOS) ima pravo štititi svoje more ali prije proglašenja zaštićenih zona mora pregovarati sa susjedima.
Kako tvrdi "Delo", Piquemal je rekao da bi se Slovenija u vezi sa proglašenim hrvatskim pojasom u Jadranu (ZERP) mogla žaliti Tajništvu za pravo mora UN-a, te da su se države na Jadranu morale postići dogovor o zajedničkom ribolovnom području.
Slovenija i Hrvatska još nisu iskoristile sve mogućnosti za zajednički dogovor o granici na moru i za rješavanje tog problema posredovanjem, uvjeren je francuski stručnjak, nudeći posredničke usluge IOI-ja.
Posredovanje je dobro rješenje "jer donosi dogovor u roku od pola godine" i osigurava aktivniju ulogu strana u sporu, "što koristi suživotu među njima", prenosi "Delo" Piquemalovo objašnjenje.
Il Piccolo/Trst - Giovanardi: Fini je u pravu
Talijanski ministar za odnose s parlamentom Carlo Giovanardi izjavio je u četvrtak listu "Piccolo" iz Trsta da je potpredsjednik vlade Gianfranco Fini apsolutno u pravu u izjavama o Hrvatskoj i da ne razumije reakcije Hrvatske.
Po ocjeni Giovanardija, čelnik Nacionalnog saveza Fini nije rekao ništa netočnoga.
Giovanardi je uz ostalo kazao da sve nacionalne manjine treba zaštititi pa tako i talijansku manjinu u Hrvatskoj.
"Zabrinjava me jako reakcija Hrvatske. Jednostavno je ne shvaćam. Negira se povijesna istina. Tko je živio u Splitu, Zadru i Puli? Ja podupirem ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali Hrvati trebaju shvatiti što je Europa i prevladati svoj anakronistički nacionalizam", rekao je Giovanardi.
Tršćanski list je prenio i izjavu saborskog zastupnika talijanske manjine Furija Radina koji je rekao da je dobro pročitao Finijev intervju "Slobodnoj Dalmaciji" i da naslov "Dalmacija, Rijeka i Istra su oduvijek bile talijanske" ne odgovara sadržaju Finijeva intervjua.
"Rasprava o povijesti Istre, Rijeke i Dalmacije nažalost se uvijek tumači politički. Zbog toga mi Talijani, prije svega u Istri, želimo drukčiji pristup problemu, a to je suživot onih koji su ostali neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti. Svjesni smo tragedije egzodusa, ali ono što nam je danas potrebno to je tolerancija", rekao je Radin.
Predsjednik Saveza esula Guido Brazzoduro je izjavio da bi o povijesti trebalo govoriti "s više dobre volje i s manje politike".
Predstavnik Demokratske ljevice Stelio Spadaro je izjavio da uporaba nacionalizama u 2004. godini "vrijeđa pluralizam" i da se to odnosi "kako na Finija, koji se ne ponaša kako bi trebao, tako i na slovenski i hrvatski nacionalizam".
Piero Camber, predstavnik pokreta Naprijed Italijo, izjavio je da Hrvatska "mora načiniti korak naprijed u priznavanju povijesti" te da mora pomoći talijanskoj manjini.
Ettore Rosato, parlamentarac iz Pokreta demokratskog suglasja, traži od talijanske vlade "veći duh suradnje s hrvatskom vladom ako želi stvarno polučiti rezultate u zaštiti manjine, a prije svega treba odmjeravati riječi".
Primorski dnevnik/Trst - Finijeve izjave za "Slobodnu Dalmaciju" nisu vjerodostojne
Finijeva izjava za "Slobodnu Dalmaciju" o potrebi poštovanja različitosti i manjina, pri čemu je govorio o talijanskoj manjini u Istri i Dalmaciji, nije vjerodostojna kad se uzme u obzir da tako ne govori kad je riječ o slovenskoj manjini u Trstu, piše u uvodniku od četvrtka urednik "Primorskog dnevnika", lista slovenske zajednice u Trstu, Bojan Brezigar.
Potpredsjednik talijanske vlade Gianfranco Fini, koji je ujedno i predsjednik stranke Alleanza nazionale, u Jeruzalemu je osudio fašizam, a za splitski dnevnik govorio o zaštiti talijanskog identiteta, ali njegove izjave postaju nevjerodostojne kad se uzmu u obzir stajališta članova njegove stranke u Trstu, tvrdi Brezigar i poručuje Finiju: "Ako misli ozbiljno, neka najprije pomete pred vlastitim pragom".
Finijeve izjave kojima se on distancirao od fašizma i pozvao na poštovanje različitosti kultura potvrdile bi se kao vjerodostojne ako bi ih ponovio u Trstu, gdje članovi njegove stranke Slovence predstavljaju kao barbare i smeta im slovenski jezik. Dok Fini to ne napravi, piše u uvodniku urednik Bojan Brezigar, Finijeve "apsolutne istine" bit će samo "relativni pojmovi".
Il Piccolo/Trst - Talijanski optanti traže brži dogovor o napuštenoj imovini
Regionalno vijeće talijanskih optanata "Nacionalne udruge Julijska krajina i Dalmacija" (ANVGD) zatražilo je da se u Trstu osnuje mješovitu talijansko-hrvatsku radnu skupinu za rješavanje pitanja imovine koju su poslije Drugog svjetskog rata talijanski optanti napustili na području Hrvatske, izvješćuje tršćanski Il Piccolo.
"Nema više vremena za jalove polemike, za nejasne odredbe, za obećanja koja neće biti održana. S ratificiranjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Hrvatskom počelo je i odbrojavanje za njeno pristupanje Europskoj uniji. To je učinjeno a da za pitanje napuštene imovine nije nađeno pravedno rješenje i dok Hrvatska nastavlja sa svojom amoralnom trkom prema otuđivanju imovine ezula", stoji u priopćuje vijeće ANVGD-a koje se sastalo u Trstu, prenosi list.
Čelnici ANVGD-a, nastavlja list, podsjećaju i da je talijanska vlada pitanju napuštene imovine pristupila "tehnički, a ne politički" povjerivši njegovo rješavanje miješanom hrvatsko-talijanskom povjerenstvu. "Bez obzira na našu ocjenu toga, povjerenstvo se barem mora sastati u Trstu kao priznatoj prijestolnici julijsko-dalmatinskih ljudi", priopćio je ANVGD pozvavši talijansku vladu da ubrza pitanja naknade imovine.
AFP/Pariz - Hrvatski vinari utrkuju se s vremenom kako bi se pripremili za ulazak u EU
Mali vinari u Hrvatskoj utrkuju se s vremenom kako bi proširili svoje vinograde i izborili dobru natjecateljsku poziciju uoči ulaska te bivše jugoslavenske republike u Europsku uniju, piše francuska agencija AFP.
Hrvatska je vlada usvojila program čiji je cilj sadnja 13 tisuća hektara vinograda do 2007. g., kada bi Hrvatska trebala ući u EU a sadnja novih vinograda više neće biti dopuštena, napominje francuska agencija, dodajući da je riječ o ogromnom povećanju u odnosu na trenutnih 18 tisuća hektara površine zasađenih vinogradima u Hrvatskoj.
Vinari strahuju da neće imati dovoljno vremena pripremiti se za izazove koje će pred njih postaviti ulazak u EU, ističe AFR, prenoseći upozorenje Ivana Enjingija da vinarstvo u Hrvatskoj "nije spremno za EU budući da proizvodnja pokriva samo 50 posto domaćeg tršišta".
"Treba nam najmanje 15 do 20 tisuća hektara kako bismo zadovoljili domaću potražnju koju će dodatno povećati jačanje turizma", objašnjava Enjingi za AFP.
"Početkom prošlog stoljeća Hrvatska je bila sastavni dio Austro-ugarske monarhije i imala je 180 tisuća hektara zasađenih vinogradima a jedno stoljeće kasnije ta je površina desetkovana zahvaljujući poljoprivrednoj politici komunističke Jugoslavije", napominje francuska novinska agencija.
"Prilika za Hrvatsku nova je elita od nekoliko stotina malih vinara koji proizvode visokokvalitetna vina", naglašava Enjingi, ističući da takva vina "prisiljavaju velike kompanije da promijene pristup proizvodnji i uzgoju vina u smjeru veće kvalitete", prenosi AFP njegove riječi.
Enjingi najviše strahuje da će ambiciozni vladin plan za industriju vina ostati tek neostvareni san budući da vlada nije dovoljno brza u usvajanju mjera koja bi zemljište u državnom vlasništvu učinila dostupnim za vinare, prenosi AFP.
Industrija vina u Hrvatskoj teško se oporavlja i od nedavno usvojenog zakona o netoleriranju alkohola kod vozača. "Ne bude li taj zakon ukinut a mi uđemo u EU u 2007., naša će odlična polja ostati neobrađena a tržište će biti preplavljeno jeftinim uvezenim vinima", navodi francuska agencija Enjingijevo upozorenje.