Po ocjeni Giovanardija, čelnik Nacionalnog saveza Fini nije rekao ništa netočnoga.
Giovanardi je uz ostalo kazao da sve nacionalne manjine treba zaštititi pa tako i talijansku manjinu u Hrvatskoj.
"Zabrinjava me jako reakcija Hrvatske. Jednostavno je ne shvaćam. Negira se povijesna istina. Tko je živio u Splitu, Zadru i Puli? Ja podupirem ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali Hrvati trebaju shvatiti što je Europa i prevladati svoj anakronistički nacionalizam", rekao je Giovanardi.
Tršćanski list je prenio i izjavu saborskog zastupnika talijanske manjine Furija Radina koji je rekao da je dobro pročitao Finijev intervju "Slobodnoj Dalmaciji" i da naslov "Dalmacija, Rijeka i Istra su oduvijek bile talijanske" ne odgovara sadržaju Finijeva intervjua.
"Rasprava o povijesti Istre, Rijeke i Dalmacije nažalost se uvijek tumači politički. Zbog toga mi Talijani, prije svega u Istri, želimo drukčiji pristup problemu, a to je suživot onih koji su ostali neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti. Svjesni smo tragedije egzodusa, ali ono što nam je danas potrebno to je tolerancija", rekao je Radin.
Predsjednik Saveza esula Guido Brazzoduro je izjavio da bi o povijesti trebalo govoriti "s više dobre volje i s manje politike".
Predstavnik Demokratske ljevice Stelio Spadaro je izjavio da uporaba nacionalizama u 2004. godini "vrijeđa pluralizam" i da se to odnosi "kako na Finija, koji se ne ponaša kako bi trebao, tako i na slovenski i hrvatski nacionalizam".
Piero Camber, predstavnik pokreta Naprijed Italijo, izjavio je da Hrvatska "mora načiniti korak naprijed u priznavanju povijesti" te da mora pomoći talijanskoj manjini.
Ettore Rosato, parlamentarac iz Pokreta demokratskog suglasja, traži od talijanske vlade "veći duh suradnje s hrvatskom vladom ako želi stvarno polučiti rezultate u zaštiti manjine, a prije svega treba odmjeravati riječi".
Glavna nacionalna glasila oglušila su se o hrvatsko-talijansku polemiku izazvanu intervjuom Gianfranca Finija "Slobodnoj Dalmaciji".
Finijeve izjave u hrvatskoj su javnosti ocijenjene u najmanju ruku kao neprihvatljive jer su doživljene kao izraz talijanskih "teritorijalnih pretenzija" prema Hrvatskoj.