Najznačajnija novost iz tog prijedloga bio bi početak operacija na otvorenom tržištu, odnosno prebacivanje zaduživanja države s Ministarstva financija na Hrvatsku narodnu banku (HNB) koja bi ovisno o potrebama države plasirala ili povlačila sredstva s tržišta.
Osim u reformi upravljanja državnim dugom Ministrstvo financija bi trebalo biti nositelj i projekta objedinjavanja nadzornih funkcija Komisije za vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja - HAGENA-e i Direkcije za nadzor osiguravajućih društava u jednu instituciju.
Taj će posao, prema riječima predsjednika Komisije Miljenka Fičora, zahtijevati prvenstveno niz zakonskih prilagodbi pa i donošenje novog zakona o toj instituciji, zbog čega bi realizacija tog projekta mogla potrajati i do dvije godine.
Otvarajući konferenciju Fičor je predstavio rezultate rada Komisije u ovoj godini, posebno istaknuvši da je tijekom ove godine ona donijela 13 rješenja o izdavanju vrijednosnih papira, na ukupan iznos od 1,25 milijardi kuna.
Izvršni direktor Raiffeisen Banke (RBA) Zoran Košćak rekao je da je ove godine razvoj domaćeg tržišta duga kulminirao. Naime, država je izdala obveznica u vrijednosti od oko milijardu eura čemu treba dodati i niz korporativnih kao i dva municipalna izdanja.
Trenutna tržišna kapitalizacija domaćeg tržišta duga iznosi oko 24,5 milijardi kuna, no nedržavna izdanja čine samo pet posto tog iznosa, rekao je Košćak.
Kako bi se novim instrumentima obogatila ponuda na tržištu i potaknula dodatna potražnja sudionicima konferencije predstavljena su i svjetska te regionalna iskustva u izdavanju municipalnih, korporativnih, ali i hipotekarnih obveznica kojih u Hrvatskoj za sada još nema.
Konferencija u Rovinju okupila je oko 250 vodećih ljudi iz financijske industrije, konzultanata, trgovačkih društava, te uglednih inozemnih gostiju. Središnja tema ovogodišnje konferencije je 'Pridruživanje Europskoj uniji i poslije - Gospodarske perspektive'.
Poseban naglasak je na daljnjem razvitku i rastu hrvatskog obvezničkog tržišta uz predstavljanje mogućnosti uvođenja novih dugovnih instrumenata i važne predstojeće reforme upravljanja državnim dugom.