Istaknuo je to danas predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Miro Kučić.
Od predratnih 12 tvornica za preradu ribe ostale su tri, no i njihov je opstanak upitan, a od 45 uzgajališta ribe ostalo je manje od 30, kazao je Kučić.
Dodao je kako u posljednjih desetak godina ništa nije učinjeno da bi se pomoglo sektoru, a riječ, kazao je, o grani koja treba dobiti status grane od nacionalnog značaja, budući ostvaruje 1,5 milijardi kuna bruto domaćeg proizvoda (BDP), od čega se jedna milijarda izvozi.
Kučić je upozorio na probleme koji domaćem ribarstvu stvara neprimjena Protokola 7. Naime, Protokol se trebao početi primjenjivati u svibnju, no još uvijek se ne primjenjuje, kazao je.
Hrvatska se, pojasnio je, ponaša po Protokolu 7, tj. izvozi u zemlje Europske unije (EU) i pritom plaća carinu za svaki proizvod, dok s druge strane roba iz EU ulazi bez carina u Hrvatsku.
To je ribarskom sektoru prouzročilo gubitak starih partnera u primjerice Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Problem je također, dodao je, što ništa u Protokolu ne predviđa kamatu na carinu koja se događa već pet mjeseci, niti odštetu za izgubljeni posao u tim zemljama, a sa druge strane roba iz EU nesmetano ulazi u Hrvatsku.
Sudionici današnjeg sastanka složili su se kako je za oporavak ove branše nužna podrška države, trebaju se povećati poticaji za ribarstvo, a u Udruženju su mišljenja kako se njihovi predstavnici trebaju uključiti u pregovarački tim koji će pregovarati o ulasku Hrvatske u EU.