Bajić je, podnoseći izvješće o radu državnih odvjetništava u 2003., zabrinjavajućim ocijenio podatak da je iz godine u godinu sve veći broj nepoznatih počinitelja kaznenih djela. Oko toga policija i tužiteljstvo, po njegovu mišljenju, trebaju uložiti više truda.
Najzastupljenija su kaznena djela iz područja imovinskih delikata i djela protiv sloboda čovjeka i građanina, dok je bitno, za čak devet posto, smanjen broj kaznenih djela vezanih uz droge te težih kriminalnih radnji protiv života i tijela.
Od oko 70 tisuća kazneno prijavljenih osoba državna odvjetništva (58 općinskih, 19 županijskih, Državno odvjetništvo i USKOK) riješila su oko 55 tisuća prijava, a preostalih 15 tisuća uglavnom se nalazi u raznim fazama provjera.
Ohrabrenje je, kaže Bajić, činjenica da je u 2003. postupanje po kaznenim predmetima svedeno na četiri mjeseca, dok bi se u ovoj godini to moglo svesti na tri mjeseca što je, ističe, u skladu s europskim standardima.
Podatak da su sudovi odbacili 35,6 posto prijava tužiteljstva Bajić obrazlaže primjenom "razloga oportuniteta", odnosno nalogom da se za najblaža kaznena djela za koja su propisane minimalne kazne ne ide na sud, već se izriču neke vrste opomena.
Da reforma pravosuđa daje rezultate, po Bajiću, svjedoči podatak da je u prošloj godini izrečeno 27,4 posto više presuda nego godinu ranije, da ih je 87,6 posto osuđujućih.
Od osuđujućih presuda 10,9 posto njih odnosi se na bezuvjetne zatvorske kazne, 65,8 posto su uvjetne kazne, a 18 posto novčane.
Državna odvjetništva žalila su se na svaku osmu presudu, uglavnom zbog odluka o kaznama, a polovicu žalbi sudovi su usvojili.
Bilježi se i trend pada maloljetničkih delikata, posebno težih (u 2002. maloljetnički kriminal sudjelovao je u ukupnoj stopi kriminaliteta sa 16 posto, a u prošloj godini sa šest posto).
USKOK je zaprimio 480 prijava, uglavnom zbog organiziranog kriminala, a sudovi su donijeli 91 presudu, od čega 37 osuđujućih (65 posto zatvorske kazne), što, tvrdi Bajić, pokazuje sve kvalitetniji rad tog ureda.
U prošloj godini za djela ratnog zločina prijavljeno je svega 96 osoba, bitno manje nego u ranijim godinama, zbog revizija starijih predmeta i primjene Zakona o oprostu, postupanja samo u slučajevima gdje se prikupi dovoljno dokaza, te odustajanja od suđenja u odsutnosti.
Kaznena djela vezana uz zlouporabu droga bilježe pad od 9,2 posto u odnosu na 2002., a 73 posto svih prijava vezano je uz posjedovanje droge.
Iz godine u godinu bilježi se i pad broja kaznenih djela iz oblasti gospodarskog kriminala (u prošloj godini od ukupnog broja kaznenih djela ta vrsta kriminala sudjeluje s 12 posto), a kod tih kaznenih djela zabilježen je i najveći broj odbačaja kaznenih prijava.
Glavni državni odvjetnik te odbačaje obrazlaže na način da se veliki broj prijava odnosi na međusobne obračune pojedinaca koji prijavama žele zadovoljiti svoje interese.
O izvješću raspravljaju zastupnički klubovi.