Odvjetnica, koja zastupa preživjele žrtve Drugog svjetskog rata, svoje je primjedbe iznijela prošloga tjedna pred Prizivnim sudom u San Franciscu.
Taj bi sud trebao odlučiti treba li ovaj slučaj biti riješen pred pravosuđem ili predan diplomaciji.
"Slučaj je kompleksan, kompliciran i težak", kazao je jedan od trojice sudaca Prizivnog suda u San Franciscu.
Skupina preživjelih žrtava Drugog svjetskog rata predala je još 1999. godine tužbu američkom saveznom sudu u kojem Banku Vatikana i Franjevački red optužuju za pranje milijuna američkih dolara u zlatu i drugoj imovini koje je od 1941. do 1945. navodno opljačkao hrvatski ustaški režim, ali tada je ta tužba odbijena.
Odvjetnik Banke Vatikana Jeffrey Lena smatra da ovakva povijesna potraživanja treba rješavati političkim putem, a ne na sudu.
"Da bismo došli do same srži ovog slučaja morali bismo skupljati dokaze iz velikog broja zemalja, dokaze koji su stariji od 50 godina", smatra Lena.
U tužbi se ne traži određena svota novaca, već, makar zasada, popis opljačkane imovine.
Presuda suda u San Franciscu očekuje se za nekoliko mjeseci.
Vatikan je još 1997. opovrgnuo tvrdnje prema kojima je zlato, koje je NDH tijekom Drugog svjetskog rata oduzela Židovima, nakon rata prebačeno u Vatikan.
SAD su 1998. objavile izvješće o nacističkom zlatu, u kojem se vrijednost ustaškog blaga procjenjivala na 80 milijuna dolara, što odgovara današnjoj vrijednosti od oko 700 milijuna dolara.
"Vrlo mali" dio od dijela blaga vjerojatno prenesenog potkraj rata u Švicarsku, vraćen je u Jugoslaviju, zaključuje se u tom američkom izvješću, a poslijeratno sklonište ustaša u Rimu - Zavod Sv. Jerolima "najvjerojatnije je financiran, barem dijelom, ostacima ustaškog zlata i čini se da je djelovao uz barem prešutni pristanak nekih dužnosnika Vatikana".
Zavod Sv. Jerolima u Rimu, smješten izvan zidina Vatikana je, zaključili su američki i britanski obavještajci koji su sudjelovali u izradi tog izvješća , pomogao ustašama u bijegu na Zapad i surađivao je sa "štakorskim putem" kojim je američka kontraobavještajna služba prebacivala antikomuniste. Kao glavnog aktera u ustaškim aktivnostima u Rimu izvješće izdvaja svećenika Krunoslava Draganovića, tajnika Zavoda Sv. Jerolima, koji je zahvaljujući svojim kontaktima u Međunarodnom Crvenom križu omogućio nabavu krivotvorenih isprava i bijeg ustašama uglavnom u Argentinu.
Na Međunarodnoj konferenciji o nacističkom zlatu, koja je u prosincu 1997. održana u Londonu, govorilo se o brojci od 300 tona zlata koje je Ante Pavelić pri svom bijegu u svibnju 1945. navodno prebacio iz Hrvatske u inozemstvo, od čega je otprilike trećina završila u vatikanskim trezorima.
Hrvatsko izaslanstvo na toj konferenciji tvrdilo je da su brojke o iznesenom zlatu puno manje, te da bi prema današnjim vrijednostima, ukupna vrijednost zlata NDH iznosila oko 24 milijuna dolara.