Nisu pronađeni nikakvi dokazi koji bi pokazivali da izbacivanje ugljikohidrata i uvođenje proteina u prehranu ubrzava trošenje energije, kažu znanstvenici.
No, Atkinsova dijeta možda je uspješna jednostavno zato što osobe koje su je izabrale jednu manje jer im je izbor sužen i neprivlačan.
Nutricionisti pod vodstvom Arnea Astrupa iz Centra za istraživanje hrane pri Sveučilištu RVA u Kopenhagenu, napisali su u časopisu Lancet: "Uspjeh dijete siromašne ugljikohidratima možda se skriva u jednoličnosti izbora hrane pa zbog toga slabe apetit i unos hrane."
Drugi je faktor to što osoba koja jede mnogo bjelančevina osjeća sitost, a to smanjuje unos hrane i tjelesnu težinu.
Usporedba različitih dijeta pokazala je da su osobe na Atkinsovoj dijeti ili bilo kojoj drugoj dijeti bogatoj bjelančevinama nakon šest mjeseci izgubile više kilograma od osoba koje su izbacile masnoće iz prehrane. No, nakon 12 mjeseci, razlika se gotovo nije primjećivala.
Astrup i njegovi suradnici upozoravaju da dijeta siromašna ugljikohidratima poput Atkinsove ne osigurava dovoljno šećera potrebnog za rad mozga i mišiće, a sljedbenici te dijete češće pate od grčeva, proljeva, slabosti i osipa nego osobe koje se hrane nemasnom hranom.
Onima koji žele izgubiti suvišne kilograme, znanstvenici preporučuju niskokaloričnu i nemasnu hranu u kombinaciji s vježbanjem.