Sada se čeka izvještaj izbornog povjerenstva koja će, prema najavama, 13. ovog mjeseca dati potpuno izvješće o tome tko je izabran u parlament. Nakon toga Drnovšek saziva zastupnike koji na prvoj sjednici dobivaju potvrdu svojih mandata, a bira se i parlamentarno vodstvo, pri čemu je najvažnija uloga predsjednika parlamenta.
Predsjednik države po slovenskom ustavu predlaže mandatara za sastav nove vlade koji mora dobiti 46 glasova u parlamentu, dakle natpolovičnu većinu ukupnog broja, a tek onda se pristupa postupku predlaganja ministara i potvrdi nove vlade u parlamentu, za što je opet potrebna natpolovična većina.
Najvjerojatniji mandatar za sastav nove vlade je predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša jer je njegova stranka na nedjeljnjim izborima dobila 29 zastupničkih mjesta i relativni je pobjednik izbora.
Janša međutim niti u savezu sa srodnim strankama desnog centra, Novom Slovenijom (N.Si) Andreja Bajuka i Slovenskom pučkom strankom (SLS) Janeza Podobnika nema većinu da bude izabran jer te stranke imaju 45 glasova i jedan im nedostaje.
Janša je u srijedu izjavio da ga ne zanima "kupovanje" glasova niti formiranje vlade koja bi u parlamentu imala samo jedan glas potpore, da je spreman za razgovore sa svim strankama, no da neće dopustiti da ga se previše ucjenjuje.
Time je aludirao na situaciju nastalu nakon izbora 2000. godine kada je ukupan omjer zastupnika ljevice i desnice također bio 45:45, pa se situacija s formiranjem nove vlade vukla mjesecima. Tadašnji mandatar Janez Drnovšek izabran je u parlamentu najprije s jednim glasom većine, ali je kasnije u parlamentu za vladu u kojoj su bile samo "lijeve" stranke nedostajao jedan glas, pa nije potvrđena.
Nakon višemjesečnog zastoja to je bilo omogućeno tek pristankom SLS-a da formira mješovitu koaliciju sa strankama ljevice, što je desni blok vođen Janšom doživio kao izdaju. Tada se međutim po općim ocjenama bila izbjegnuta daleko opasnija situacija da nakon tri neuspješna pokušaja izglasavanja vlade dođe do raspisivanja novih izbora.
Sadašnja situacija u kojoj tri stranke desnog centra nemaju većinu potrebnu za izbor mandatara i vlade pomalo podsjeća na "pat-poziciju" iz 2.000. godine.
Jasnu izjavu da će premijerski položaj bez teškoća zamijeniti klupom zastupnika najjače oporbene stranke, dao je u srijedu Anton Rop čiji su liberalni demokrati (LDS) sa 23 mandata respektabilna buduća stranka oporbe iako su u 4 godine skoro prepolovili svoju potporu u javnosti.
"Pripremamo se na našu novu ulogu. LDS će djelovati jedinstveno i ostati zajedno", izjavio je Rop. On je odbio razmišljanja da bi nakon izbornog poraza trebao dati ostavku i rekao da stranka za sada ne priprema izvanredni kongres. "Ostajem na ovom mjestu sve dok budem imao dovoljno podrške u stranci", izjavio je Rop koji do potvrde nove vlade u parlamentu ostaje na položaju premijera koji se brine za tekuće dužnosti, ali s punim mandatom.