"Bio je literat i mislilac koji je u osobnim nevoljama reflektirao traume prošlog stoljeća, vrijednosni kaos i društvene zablude", rekla je ministrica za kulturu Andreja Rihtar, govoreći u nedjelju na proslavi u Kocbekovom rodnom mjestu, Svetom Juriju ob Ščavnici, gdje je održana i misa-zadušnica.
Kocbek se u slovenskoj književnosti pojavio zbirkama poezije u tridesetim godinama, a 1942. godine pridružio se partizanima, gdje je vodio skupinu kršćanskih socijalista čije je djelovanje kasnije zabranjeno.
Bio je u slovenskoj delegaciji na zasjedanju AVNOJ-a i ministar u jugoslavenskoj vladi nakon rata, ali je kasnije zbog neslaganja s Edvardom Kardeljem i odstupanja od partijskog kursa prisilno umirovljen, pa niz godina nije mogao objavljivati.
Poznat je po ratnim dnevnicima i novelama "Tovarišija", "Strah i hrabrost", te "Listina", a među prvima je otvorio i temu masovnih likvidacija političkih protivnika u ratu i neposredno nakon njega zbog čega je sve do smrti bio pod prismotrom tajne policije.
U poeziji ga je inspirirao francuski personalizam, osobito Paul Claudel.