"Možda je upitno što se takav sporazum predlaže nekoliko dana prije izbora, ali inicijativa može biti pozitivna ako sadržava ključni uvjet: ishodište sporazuma mora biti u tome da je do incidenta došlo na slovenskom teritoriju i da se i na moru i na kopnu provodila slovenska jurisdikcija", rekao je Podobnik na konferenciji za novinare, komentirajući prijedlog slovenskog Ministarstva vanjskih poslova.
"Zauzimanje za pravednu granicu između Slovenije i Hrvatske, kako na kopnu tako i na moru, jedna je od središnjih točaka djelovanja SLS-a barem osam posljednjih godina", rekao je Podobnik.
Direktor slovenske policije Darko Anželj izjavio je prošlog tjedna da Slovenija niti prije 1991. godine niti poslije toga nikada nije provodila jurisdikciju južno od rijeke Dragonje, te podsjetio na slovenske ustavne dokumente i zaključke Badinterove komisije o priznavanju bivših republičkih granica kao državnih.
Podobnik je na konferenciji za novinare u četvrtak je ustvrdio da se na tom području, na kopnu i na moru, provodila slovenska jurisdikcija ali je dodao da je "drugo pitanje ako neko od slovenskih tijela tu jurisdikciju nije primjenjivalo".
"Kad dođu na vidjelo pravi podaci, postavit će se ključno pitanje - kada je i na kakav način državna uprava provodila jurisdikciju na tom teritoriju", rekao je Podobnik.
Podobnikove primjedbe odnose se na promjene slovenskog zakona o izbornim područjima (tzv. Jelinčičev amandman) koje je prije osam godina u parlamentu iznudio prvak Nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič, a kojim je područje istarskih zaselaka "priznato" kao slovenski izborni okrug u općini Piran, što je Vladimir Šeks tada nazvao "papirnatom aneksijom". Isto tako, Podobnik aludira na zaključak tzv. Bajuk-Janšine vlade s kraja 2000. godine kojim se slovenskoj katastarskoj upravi nalagalo da u istarskim zaseocima na kuće postave kućne brojeve s oznakama piranske općine. Obje su odluke kasnije "zamrznute" do konačnog rješenja graničnih pitanja, a sada se u političkoj borbi desnih i lijevih stranaka opet oživljavaju.