UNCTAD ističe da bi Afrika, ako bi sukladno navedenim ciljevima u razdoblju do 2014. godine željela prepoloviti stopu siromaštva, u sljedećem desetljeću morala udvostručiti svoju stopu rasta i dosegnuti čak sedam ili osam posto godišnje.
U razdoblju od 1970. do 2002. Afrika je dobila zajmove ukupne vrijednosti 540 milijardi dolara. Iako su afričke zemlje u međuvremenu vratile i glavnicu i kamate ukupne vrijednosti 550 milijardi dolara, u 2002. preostali su im još dugovi u visini 295 milijardi dolara. Još veću zabrinutost izazivaju brojke vezane za zemlje supsaharske Afrike, koje su dobile posudbe u vrijednosti 294 milijardi dolara i vratile 268 milijardi dolara ali njihovi dugovi još uvijek dosežu 210 milijardi dolara.
Spomenuta obveza vraćanja duga zapravo uključuje "obrnuti transfer resursa najsiromašnijeg kontinenta u korist vjerovnika", piše UNCTAD. Na toj činjenici UN-ova agencija temelji svoj zahtjev za otpisom dugova afričkih zemalja. Po UNCTAD-u su uzroci prezaduženosti afričkih zemalja vanjski utjecaji, ovisnost o često samo jednom proizvodu, loši programi reformi i stav vjerovnika, dok korumpiranost afričkih vlada igra pritom tek manje važnu ulogu, smatra UNCTAD.
Većina dugova stvorena je u razdoblju između 1985. i 1995. g. u okviru programa strukturne prilagodbe gospodarstva pod nadzorom MMF-a i Svjetske banke. Među argumentima u prilog zahtjevu za otpisom dugova agencija UN-a navela je u svom izvješću i nisku razinu ušteđevina i ulaganja, koja potiče siromaštvo i pogoršanje socijalnih uvjeta. Upravo je to jedna od glavnih prepreka gospodarskom rastu u afričkim državama, naglašava UNCTAD.