Skup je održan u organizaciji 28 nevladinih udruga koje su vodile kampanju za donošenje Zakona o pravu na pristup informacijama, a u njegovom radu sudjelovali su predstavnici tijela vlasti i nevladinih udruga.
Inicijativa "Građani imaju pravo znati" obilježava se prvi puta u Hrvatskoj, a svrha joj je skrenuti pozornost šire javnosti na mogućnost korištenja tog prava te potaknuti institucije vlasti da, koristeći se zakonskim postavkama brže krenu u reorganizaciju državne uprave, rečeno je na skupu u Hrvatskom novinarskom društvu. Upozoreno je da još uvijek nisu stvorene pretpostavke za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, jer među ostalim, Vlada nije objavila popis tijela javne vlasti, nisu doneseni podzakonski akti i drugo.
U prigodnoj riječi predsjednik Republike Stjepan Mesić naglasio je važnost ustroja institucija civilnog društva za daljnji razvoj Hrvatske i njezinu demokratizaciju, jer, kako je rekao, bez transparentnosti i poštivanja procedure nema ni demokracije. Pravo na informaciju je bit nadzora institucija i demokratizacije i ostvarenje standarda bitnih za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, rekao je Mesić.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt istaknula je da tijela javne vlasti moraju informirati javnost o svojima aktivnostima, a Zakon o pravu na pristup informacijama trebao bi omogućiti da pristup informacijama imaju i građani, a ne samo novinari. Dodala je da još uvijek nema sustavnosti u njegovoj primjeni te da što prije treba pronaći odgovore na pitanja kako ga primjeniti u punom opsegu s obzirom na dosadašnju praksu. Izvijestila je da u Ministarstvu pravosuđa poduzimaju mjere za povećanje njegove učinkovitosti kroz promjene u sustavu organizacije rada.
Predstojnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić, ocijenio je da je Zakon o pravu na pristup informacijama dobar i da će ispuniti svoju svrhu, no da je prije njegova donošenja s njime trebalo bolje upoznati tijela javne vlasti. Po njegovim sudu zakon se dobro provodi, jer je Ured dobio samo tri pritužbe na tijela koja nisu postupila u skladu s zakonskim odredbama, a jedna od njih odnosi na saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je na to i upozoren.
O važnosti dostupnosti informacija u tijelima javne vlasti govorio je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski koji je kao najveći problem označio njezinu bahatost koju treba eliminirati, a to će se, rekao je, dogoditi kada bude morala odgovarati na pitanja javnosti. Demokracija se ne može svoditi samo na izbore, nego i između njih imamo pravo na dijalog s javnom vlasti, istaknuo je Puhovski.
Prema rezultatima provedenih istraživanja dobiveno je 25 do 28 posto odgovora na upite tijelima javne vlasti, što je otprilike na razini tranzicijskih zemalja. Najmanje odgovora je dobiveno iz Vlade i većine ministarstava, zatim Hrvatskog sabora, a Državno odvjetništvo i Hrvatska gospodarska komora su odgovorili da ne podliježu pod taj zakon, dok je Porezna uprava odgovorila da su podaci o plaćenim porezima tajni, izvijestila je Milena Gogić (HHO).
Zakon o pravu na pristup informacijama na snagu je stupio u listopadu prošle godine.