Pokrovitelji skupa su hrvatski premijer Ivo Sanader i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.
Skup će, kako je najavljeno, okupiti tridesetak sudionika, od kojih će trećina biti iz Italije, Njemačke i Španjolske i Mađarske, izjavio je akademik Mirko Tomasović, vodeći poznavatelj Petrarcina djela i jedan od voditelja splitskog skupa.
Sedamstota obljetnica Petrarcina rođenja obilježava se u Hrvatskoj i diljem Europe, istaknuo je Tomasović i dodao kako je samo u Italiji ove godine održano dvadesetak velikih skupova.
Slični su skupovi održani u Poljskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Mađarskoj.
Petrarca je obilježio hrvatsku renesansnu liriku, a, po Tomasovićevim riječima, hrvatski petrarkizam znanstveno je najranije utvrđen u Europi.
Imamo kontinuitet recepcije Petrarce od Džore Držića i Jerolima Vidulića, odnosno od 15. st. pa sve do danas, napomenuo je Tomasović i dodao kako se kontinuitet očituje i u oponašanju kanconijera.
Dodao je kako je u povodu spomenutoga skupa objavljena i njegova knjiga "Vila Lovorka - studije o hrvatskom petrarkizmu."
Druga je knjiga "O djevo lijepa", u kojoj su objavljeni svi prijevodi završne pjesme iz Kanconijera - Vergine bella, dodao je.
Što se tiče prijevoda Petrarce na hrvatski, u tome prednjačimo jer ni jedna kultura nema devet prijevoda tog pjesničkog velikana u tako dugom razdoblju od 15. do 21. stoljeća, istaknuo je akademik Tomasović.
On smatra kako će Hrvatska skupom u Splitu, s obzirom na sudionike, dostojno obilježiti tu veliku obljetnicu.
Simpozij je određena vrsta projekta koji uzima u obzir rani nastanak hrvatskog petrarkizma i njegov kontinuitet, napomenuo je Tomasović i dodao kako ga treba obraditi na novi znanstveno-književni način.
Na skupu će se govoriti o petrarkistima koji su pisali na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku, istaknuo je Tomasović napominjući kako iz toga proizlazi da je hrvatski petrarkizam trojezičan.
Naglasak će biti i na petrarkizmu kao čimbeniku europeizacije hrvatske književnosti, ističe Tomasović i podsjeća kako je već u renesansi došlo do europeizacije hrvatske književnosti.
Na tom se primjeru vidi kako se početkom 16. stoljeća hrvatska književnost preko petrarkizma, koji je bio avangardni pjesnički pokret, vrlo rano uključila u europske tokove, podsjetio je Tomasović i dodao kako je hrvatski petrarkizam, odnosno repetrarkizam, oživljen u romantizmu motivom platonske ljubavi prema ženi.
Petrarkističke pjesme pisali su Ivan Mažuranić, Ante Starčević, Stanko Vraz i drugi pjesnici toga razdoblja, rekao je Tomasović i dodao kako su neki pisali u sonetima, kao i europski neopetrarksti, preuzimajući staru dubrovačku liriku, njihove izraze, metar i strofu.
Tek u 19. st. objavljeni su prvi kritički prijevodi Petrarce u hrvatskoj književnosti, podsjetio je i dodao kako će skup pokazati da hrvatski petrarkizam nije samo staro jezično i stilsko blago, nego da je postao dijelom kolektivnog iskustva tako što je prešao u pučku ljubavnu liriku.
Hrvatski petrarkizam lirski je doprinos zapadnoeuropskoj galantnoj kulturi, rekao je akademik Tomasović.