Glavni i odgovorni urednik Velimir Visković na sarajevskoj je promociji s posebnim zadovoljstvom konstatirao kako su i u Hrvatskoj svladani početni otpori ovakvom kulturnom projektu te da je dvobroj 6-7 "Sarajevskih sveski" financiran simboličnim ali važnim dijelom i sredstvima koja je osigurao Ured za kulturu Grada Zagreba.
Visković je također kazao kako i u Ministarstvu kulture Hrvatske sada postoji sve više razumijevanja za opravdanost postojanja ovakvog časopisa što će se također vidjeti u predstojećem razdoblju.
Uvodni dio najnovijih "Sarajevskih sveski" donosi tekst Mirka Kovača pod naslovom "(Ne)prilagođen" u kojemu se analizira pitanje definiranja identiteta umjetnika i koji je sastavni dio širega rukopisa naslovljenog kao "Pisanje ili nostalgija".
Kovač se ovdje još jednom odlučno obračunava s pokušajima da se književnika, u ovom slučaju njega osobno, vrednuje i kvalificira isključivo temeljem etničke pripadnosti koja se onda zlorabi u političke svrhe.
Odluku da napusti Srbiju pod Miloševićevom vlašću i preseli se u Hrvatsku, Kovač ovdje još jednom elaborira kao moralnu gestu.
"Moja je domovina Hrvatska u tom času bila meta u koju se gađalo iz svih oruđa", napisat će Kovač.
U rubrici pod naslovom "Dijalog" Sarajevske sveske donose razgovor Julijane Matanović s Irenom Vrkljan i Milana Đorđevića sa srpskim piscem Vidosavom Stevanovićem koji je, kao i Kovač, umjesto Miloševićeve Srbije radije izabrao egzil u Francuskoj.
Ključni dio ovog broja "Sarajevskih sveski" čine tekstovi sadržani u tematskom prilogu pod naslovom "Neeuropska Europa". O tome pišu Aleš Debeljak, Nirman Moranjak-Bamburać, Ksenija Šabec, Fatos Lubonja, Andrej Blatnik, Dragan Velikić, Muharem Bazdulj, Žarko Paić i Wendy Bracewell.
Raspravu o tome što Europa zapravo jest i što ona znači prije svega onima koji još uvijek čekaju da postanu njeni ravnopravni članovi, autori su temeljili na pitanjima poput onoga određuju li novu zajednicu neke zemljopisne granice, potrebe gospodarskog razvita ili pak kulturno-povijesno nasljeđe.
U raspravi na sarajevskoj promociji Vidosav Stevanović će tako kao potpuno lažnu odbaciti dvojbu o tome pripada li Balkan Europi držeći kako taj prostor nužno jest dio europskog kruga.
Slobodan Šnajder je pak kazao kako se zbog desničarskog populizma u Hrvatskoj približavanje Europi, posebice u Tuđmanovo vrijeme, pokušavalo predstaviti kao neka vrsta nastavka savezništva u borbi protiv Otomanske imperije.
Sada je takvo stanje prevladano, drži Šnajder, no pri tom ističe kako je vjerojatno jedino ispravno bilo primiti istodobno u Eropsku uniju sve zemlje bivše Jugoslavije.
Sarajevski književnik Muharem Bazdulj upozorio je pak na apsurdnost fetišizacije Europske unije odnosno njenih institucija što opasno podsjeća na promoviranje vrijednosti u totalitarnim sustavima.
U rubrici Dnevnik "Sarajevskih sveski" piše Žarko Radaković o "Zbivanjima koja neće biti od historijskog značaja".
Pregled suvremenog pjesništva i pripovjetki u odjeljku pod naslovom Manufaktura donosi djela Dare Sekulić, Feride Duraković, Sibile Petlevski, Andreja Skubica, Damira Uzunovića, Atile Balasza, Hadžema Hajdarevića, Ibrahima Berishe, Brane Mozetiča te još osam pjesnika i pripovjedača.
Tu su i uobičajene rubrike Moj izbor, Dokumenti i Putovnica, a u rubrici Portret slikara objavljeno je pismo Stevana Tontića Bošku Kućanskom.