Vlada premijera Ive Sanadera donijela je odluku o uklanjanju dviju spomen-ploča, ističe list, podsjećajući da je Sanader izabran na premijersku dužnost kao predstavnik HDZ-a, "cetrističke konzervativne snage koju je stvorio pokojni hrvaski čelnik Franjo Tuđman, koji je i dalje na zlu glasu zbog svojih revizionističkih pogleda na Holokaust".
"No, Sanader predstavlja reformirani, umjereniji HDZ, a suprotstavljaju mu se ultradesničari u stranci, skloni veličanju ustaške prošlosti", napominje jeruzalemski list.
"Pritom je ustaški teret koji tišti Hrvate zapravo nepravedan budući da se njih više od 200 tisuća pridružilo Titovim partizanima a i sam Josip Broz Tito bio je pola Hrvat pola Slovenac", naglašava The Jerusalem Post, ocjenjujući da je partizanski sukob na području Hrvatske zapravo imao karakter "građanskog rata između hrvatske ljevice, koju je podupirala većina seljaka i gotovo cjelokupno radništvo, i ustaša, malene stranke buntovnih polu-intelektualaca".
Želja Hrvatske da se konačno i definitivno suoči s pronacističkim elementima u svojoj prošlosti, uključujući i suudioništvo u Holokaustu, vidljiva je i u drugim aspektima društvenog života, bilježi list, izdvajajući primjer makete zagrebačke sinagoge u Muzeju Grada Zagreba, koju su ustaše uništile 1941. g.
"No, nedaleko makete izloženi su i ustaški posteri na jednom i izložbeni primjerci partizanske umjetnosti na drugom zidu, sugerirajući, kao što se Tuđman i nadao uvjeriti svoje birače, da su te dvije strane bile moralni ekvivalenti", upozorava The Jerusalem Post, ističući kao uspješniji primjer svjedočenja o povijesti Židova u Hrvatskoj Petu konferenciju o socijalnoj i kulturnoj povijesti Židova na istočnoj obali Jadrana, održanu krajem kolovoza u Dubrovniku.
Dok Hrvatska očituje dosad nepoznatu i iskrenu naklonost Židovima i Izraelu, istinski težeći suživotu svojih različitih vjerskih zajednica, u BiH su vidljivi znakovi odstupanja od slavnog nasljeđa međuetničkog sklada, upozorava jeruzalemski list, skrećući pozornost na "snažan utjecaj islamizma pod dominacijom vahabizma koji financiraju Saudijci".
Hrvatska traži svoj uzor u susjednoj Sloveniji koja je ove godine pristupila EU a i muslimanska bi Bosna trebala slijediti primjer svoje hrvatske susjede a ne nastaviti klizavi put koji bi je mogao odvesti u islamski radikalizam, zaključuje The Jerusalem Post.