WASHINGTON
Hrvatska očekuje nastavak prijateljskih i partnerskih odnosa sa Sjedinjenim Državama i punu potporu SAD-a za pristupanje Europskoj uniji i NATO-u, rekao je u četvrtak u Washingtonu novi hrvatski veleposlanik u SAD-u Neven Jurica.
Jurica je u srijedu u Bijeloj kući predao vjerodajnice američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu.
Na susretu s hrvatskim novinarima u četvrtak Jurica je ocijenio odnose Hrvatske i SAD-a prijateljskim i partnerskim i rekao kako će dva strateške cilja hrvatske državne politike, uključenje u EU i NATO, obilježiti i njegov mandat u Washingtonu.
U pisanom odgovoru na govor novoimenovanog hrvatskog veleposlanika prigodom predaje vjerodajnica predsjednik Bush je u srijedu rekao da su SAD-e predane cilju cjelovite Europe, slobodne i u miru, i da je "Hrvatska sastavni dio te vizije". "Ako postoji jedna stvar koju bih želio da prenesete vašoj vladi i vašem narodu, to je da se Sjedinjene Američke Države i američki narod vesele danu kada će Hrvatska zauzeti svoje mjesto u euro-atlantskom savezu", stoji u Bushovom govoru dostavljenom u četvrtak hrvatskim novinarima.
LJUBLJANA
Cijeli je Piranski zaljev slovenski, izjavio je u četvrtak slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl u emisiji komercijalne slovenske televizijske postaje POP-TV tijekom predizbornog duela s bivšim ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom.
Slovenski parlamentarni izbori održat će se 3. listopada i na njima Vajgl nastupa na listi liberalnih demokrata (LDS) aktualnog premijera Antona Ropa, dok je Dimitrij Rupel istaknut na listi Demokrata (SDS) Janeza Janše, vodeće oporbene stranke.
Voditelj predizborne emisije posvećene vanjskoj politici postavljao je Vajglu i Rupelu "paralelna" pitanja, a jedno od istaknutih bili su i odnosi s Hrvatskom. Na pitanje o subotnjem odlasku s premijerom Ropom među slovenske ribare u Piranu s kojima su na polovici Savudrijske vale "lovili morske pse", Vajgl je rekao da je to bio izraz solidarnosti sa slovenskim ribarima.
Rupel je ocijenio da je potez premijera Ropa koji se u Savudrijskoj vali prikazao s više ministara u vladi i članova svoje stranke koji nastupaju na skorašnjim izborima, bio nepromišljen.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush usprotivio se tvrdnji glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da je rat u Iraku bio ilegalan ukazavši na rezoluciju Vijeća sigurnosti koja je zaprijetila Sadamu Huseinu "ozbiljnim posljedicama" ukoliko se ne razoruža.
Annan je u srijedu u interviewu za BBC ustvrdio da je američki napad na Irak bio ilegalan prema Povelji UN-a budući da SAD nije dobio rezoluciju Vijeća sigurnosti koja bi izravno odbrila vojnu akciju.
Predsjednik Bush je na predizbornom skupu u St. Cloudu neizravno negirao Annanovu tvrdnju pozivajući se na rezoluciju 1441 Vijeća sigurnosti kojom je Sadamu Huseinu zaprijećeno da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama ako se utvrdi da nije napustio programe oružja masovnog uništavanja.
"Ujedinjeni narodi su vidjeli iste obavještajne podatke kao i ja. Zaključili su da je Sadam Husein prijetnja. Glasovali su s 15 prema nula u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda da Sadam Husein objelodani i razoruža se ili se suoči s ozbiljnim posljedicama", kazao je Bush.
Bush je kazao kako bi i danas donio istu odluku, unatoč činjenici da u Iraku nije pronađeno oružje masovnog uništavanja koje je poslužilo kao opravdanje američkog napada 2003. "Donio bih istu odluku jer je imao mogućnosti za proizvodnju oružja i mogao je prenijeti te mogućnosti na neprijatelja", rekao je Bush.
BERN
Švicarski predsjednik Joseph Deiss rekao je u četvrtak da je trebalo donijeti drugu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi dopustila američku invaziju na Irak, reagirajući na izjavu glavnog tajnika UN-a Kofija Annana koji je dan ranije rat u Iraku ocijenilo ilegalnim.
"Naše je stajalište da je bila potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti s mandatima i jasno definiranim načinima", rekao je Deiss za švicarsku televiziju.
"U nedostatku toga, primjenili smo pravo neutralnosti, tj. smatrali rat sukobom između država", rekao je.
Annan je u srijedu za BBC kazao da invazija na Irak nije bila u skladu s Poveljom UN-a. Ocijenio je da je trebala biti donesena druga rezolucija koja bi invaziji dala zeleno svjetlo.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush i njegov demokratski izazivač John Kerry vode izjednačenu predizbornu utrku, pokazalo je u četvrtak istraživanje javnoga mišljenja Pew Research Center.
Prema istraživanju provedenom od 11-14 rujna Bush i Kerry su dobili potporu po 46 posto registriranih birača, a među vjerojatnim biračima Bush ima statistički beznačajnu prednost od 47 posto prema 46 posto.
Prethodno istraživanje Pew Research Center poduzeto od 8-10 rujna nakon kongresa Bushove Republikanske stranke pokazalo je značajnu prednost Busha ispred Kerryja s 50 posto prema 40 među registriranim biračima i čak 54 posto prema 39 posto među ispitanicima koji su rekli da će vjerojatno izaći na izbore.
Istraživanje pokazuje da je Bush izgubio uobičajeni poticaj koji kandidati dobijaju nakon nominacijskih kongresa svojih stranki i u posljednjih mjesec i pol dana pred izbore ulazi vodeći tešku predizbornu borbu protiv svog demokratskog izazivača.
NEW YORK
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je u četvrtak Vijeće sigurnosti UN-a da hitno donese rezoluciju o Darfuru, regiji na zapadu Sudana.
U izjavi za novinare u sjedištu UN-a u New Yorku, Annan je podsjetio da su "civili u Darfuru i dalje izloženi napadima i prisiljeni bježati iz svojih sela".
"Pozvao sam Vijeće sigurnosti da bez odgode razradi prijedlog rezolucije i da bude složno što je više moguće", rekao je.
Sjedinjene Države već su dva puta unijele izmjene u prijedlog rezolucije kojom se Sudanu prijeti naftnim sankcijama ako ne zaštiti stanovništvo Darfura, no nacrtu se još uvijek nalaze zamjerke. Rezolucijom je osobito nezadovoljna Kina koja ima pravo veta.
BARCELONA
Španjolska i Francuska dogovorile su osnivanje zajedničke policijske postrojbe za istragu protiv militantnih islamističkih skupina i baskijske separatističke organizacije ETA, objavilo je španjolsko ministarstvo pravosuđa u četvrtak.
Jedna zajednička jedinica, koja će biti ustrojena slijedećih tjedana, istraživat će postoji li u Španjolskoj Al Qaidina mreža za financiranje međunarodnog terorizma s vezama u Francuskoj i Maroku, stoji u priopćenju španjolskog ministarstva pravosuđa, dok druga skupina, čiji će rad početi odmah, ima za cilj naći i uhititi članove ETA-e odgovorne za bombaške napade u španjolskim ljetovalištima ove i prošle godine. U izjavi ministarstva navodi se da postoji mogućnost da članovi ETA-e odgovorni za napade u Benidormu i Alicanteu u srpnju prošle godine, u kojima je ranjeno 13 ljudi, ilegalno borave u Francuskoj.