RBA: PORAST MEĐUBANKARSKIH KAMATA ZBOG OBVEZNE PRIČUVE
Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve poslovnih banaka, koje je započelo sredinom ovog tjedna, kamatne su se stope na tržištu novca popele na razinu iznad 9 posto, s obzirom na ponovnu potrebu postizanja prosjeka održavanja.
Analitičari Raiffeisenbank (RBA) naglašavaju da je početkom tjedna zbog postizanja potrebnih prosjeka održavanja na računima banaka na tržištu smanjena potražnja i povećana ponuda kunskih sredstava, pa su kamatne stope na najkratkoročnije i najlikvidnije pozajmice pale na najniže razine od sredine lipnja.
No, s početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve kamatne stope su se popele na razine iznad 9 posto s obzirom na ponovnu potrebu postizanja prosjeka održavanja. Stoga, dugoročne kamatne stope poput tromjesečnog ZIBOR-a nisu bilježili bitniju promjenu, već su ostale na razinama između 8 i 8,5 posto.
Tijekom posljednjih dana znatno su povećani prometi na novčanom tržištu s obzirom na poboljšanje likvidnosti i ponude uz prisutnu visoku potražnju koja je privremeno oslabila tek početkom ovog tjedna. U nekoliko je navrata ukupni dnevni promet bio na razini od ili blizu milijardu kuna, navodi se u analizi RBA.
Dobra likvidnost početkom tjedna rezultirala je izdašnom aukcijom trezorskih zapisa Ministarstva financija, te je, prvi put od kraja lipnja, ostvaren veći upis trezorskih zapisa od planiranog iznosa i dospjeća zapisa, a i potražnja je bila najviša od lipnja. Stoga je ukupni upis povećan za 100,6 milijuna kuna. Dobar rezultat aukcije treba zahvaliti i povoljnim kamatnim stopama, koje su iako ispod trenutnih kamatnih stopa na tržištu novca, na najvišim razinama tijekom ove godine, navode analitičari.
Kamatna stopa na jednogodišnje je zapise na razini od 7 posto, na šestomjesečne zapise na 6,7 posto, a na tromjesečne zapise na razini od 5 posto. Ukupni upis trezorskih zapisa je na razini od 6,64 milijarde kuna.
Tečaj kune je trenutno i dalje na razinama od 7,38 do 7,39 kuna za euro s manjim oscilacijama. S jedne strane na kunu djeluju potražnja za kunama i visoke kamatne stope kao aprecijacijski faktori (i uoči novog izdanja državne obveznice), a s druge strane snažna korporativna potražnja za devizama kao deprecijacijski faktor, navodi se u analizi RBA.