Premda si život najčešće oduzimaju muškarci šezdesetih godina - doba umirovljenja, sve je veći broj samoubojica među mlađima, od 15. do 29. godine života, najviše zbog dostupnosti oružja, kazali su stručnjaci.
"Samoubojstvo je velik zdravstveni problem", kazao je Jose Bertolote, stručnjak za mentalno zdravlje u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
"No, to je moguće spriječiti ako se javnost više informira o problemu i vlade pokažu malo više volje da riješe taj problem", kazao je Lars Mehlum, predsjednik Međunarodne udruge za sprječavanje samoubojstava (IASP).
Mehlum, profesor psihologije na sveučilištu u Oslu, kazao je da su mnoge zemlje uvele ograničenja u dostupnosti oružja, posebice za mlađe ljude, što je smanjilo broj samoubojstava.
"Pištolji su najsmrtonosnije sredstvo za samoubojstva. Malobrojni prežive pokušaj pucanja u sebe", dodao je. No, kako je istaknuo, postoji otpor u nekim državama, poput SAD-a, da se smanji broj oružja u opticaju.
Prema podacima s kojima raspolaže WHO, najveći broj samoubojstava imaju bivše komunističke države Litva, Latvija, Estonija, Rusija i Mađarska.
U većinski katoličkoj Litvi oko 42 osobe od 100.000 počinile su samoubojstvo 2000. godine, 40 osoba od 100.000 u Estoniji i 38 u Rusiji.
Sljedećih pet država po broju samoubojstava su Šri Lanka, Kazahstan, Bjelorusija, Slovenija i Finska.
Velike brojke u baltičkoj regiji i Rusiji mogu biti objašnjene socijalnim promjenama u tranzicijskom razdoblju i prelasku iz stabilnog državnog gospodarstva u nestabilno otvoreno tržište. Alkoholizam, uzrok depresije, vodi do samoubojstava najviše u Rusiji, ali i u baltičkim državama, ističe Mehlum.
U Kini, međutim, među samoubojicama ima najviše žena, a Mehlum kaže da su najraširenija sredstva alkohol ili vrlo otrovni pesticidi od kojih su mnogi zabranjeni u razvijenim državama.