VOA/Washington - Miloševićeva obrana - neuvjerljiva
Strategija Miloševićeve obrane nazire se već u iskazu prvog svjedoka Smilje Avramov koja tvrdi da je srpski predsjednik tijekom rata bio mirotvorac, angažiran na očuvanju teritorijalnog integriteta bivše Jugoslavije, konstatira u razgovoru za Glas Amerike Judith Armatta iz Koalicije za međunarodno pravo.
Prognozirajući da će obrana i dalje slijediti tu strategiju, Armatta ocjenjuje da je njezinim argumentima teško povjerovati, budući da su tijekom suđenja izneseni vrlo uvjerljivi dokazi o Miloševićevoj izravnoj ulozi u formuliranju i provođenju ratnih planova, posebno u uklanjanju nesrpskog stanovništva s teritorija u Hrvatskoj i BiH, koji su bili pod nadzorom srpskih snaga, prenosi VOA.
"Primjerice, u jednom od prisluškivanih razgovora čuje se kako Milošević kaže Radovanu Karadžiću - u rijeme kada su Slovenija i Hrvatska počele govoriti o odcjepljenju - 'pustit ćemo ih, rade baš onako kako smo predvidjeli'", ističe Armatta.
"Taj razgovor poništava Miloševićevu tvrdnju pred ICTY-jem da se isključivo zalagao za održanje Jugoslavije. Namjere su mu očigledno bile drugačije", zaključuje ona u razgovoru za postaju.
Der Standard/Beč - Spomenik u Bleiburgu - sporan doprinos Koruške kulturi sjećanja
Na pragu velikih obljetnica u 2005. g. poput 60-godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, u austrijskoj javnosti pojavile su se i prve kontroverze, bilježi bečki Der Standard.
Uz Manfrieda Rauchensteinera, ravnatelja austrijskog Muzeja vojne povijesti koji je upravo najavio povlačenje iz projekta "središnje izložbe o austrijskom Državnom ugovoru" zbog navodno prejakog stranačko-političkog utjecaja, posebno se ističe Haiderova Koruška.
Ta je austrijska savezna zemlja smislila nešto posebno, konstatira Der Standard, skrećući pozornost na podizanje spomenika pripadnicima hrvatskih ustaša "koji su za vrijeme rata poubijali stotine tisuća Srba da bi potom i sami stradali od ruke Titovih ljudi".
Pričom o spomeniku hrvatskim ustašama Koruška je predstavila novo viđenje kulture sjećanja, zaključuje bečki list.
RFE/Prag - Rat spomenika u Hrvatskoj
Pokretanjem inicijative za promjenom imena Ulice Mile Budaka gradsko poglavarstvo Gospića nastavilo je s razmrsivanjem reže uspomena na vlastitu prošlost, u kojoj se Hrvatska zakoprcala, konstatira Radio Slobodna Europa.
Početkom devedesetih godina u Hrvatskoj je srušeno ili uklonjeno više od tri tisuće antifašističkih spomenika i spomen-obilježja, ali je rušenje spomen-obilježja ustašama Mili Budaku i Juri Francetiću u Svetom Roku odnosno Slunju uzvitlalo više prašine nego sav dinamit, podmetnut pod brončane partizane, bilježi postaja.
Vlada hrvatskog premijera Ive Sanadera pokazala je veliku sposobnost da reagira pod pritiscima, pretežno inozemnim, ističe predsjednik HHO-a Žarko Puhovski za RFE.
"Ona je s jedne strane očitala vrlo neugodnu lekciju, čak bih rekao da je opalila šamar ranijoj vladi koja je sebe smatrala ljevičarskom a doživjela je da desničarska vlada čini ono što su ljevičari, na primjer kada je riječ o spomeniku Francetiću, trebala učiniti godinama ranije", tumači Puhovski.
Vlada je rušenjem spornih spomenika izdala jedan dio birača HDZ-a koji su krivo procijenili da je vrijeme za podizanje spomenika Mili Budaku i Juri Francetiću, napominje RFE.
Tjeranje Budaka i Francetića s hrvatskih ulica navelo je hrvatsku vladu da naloži ministarstvu pravosuđa izradu izmjena i dopuna Kaznenog zakona o promicanju totalitarnih ideologija, kojima bi se sankcioniralo veličanje fašističke i boljševičke ideologije.
Krajnja desnica shvatila je tu inicijativu kao prigodu za konačno uklanjanje preostalih rijetkih partizana i nekadašnjeg predsjednika SFRJ Tita sa hrvatskih ulica, tumači RFE, navodeći pritom primjer čelnika HČSP-a Luke Podruga.
"Ni takve se zločini ne mogu zanijekati ali oni moraju biti smješteni u povijesni kontekst poslijeratne Europe pune retorzije. To nikako ne može biti povod rehabilitacije fašizma i ustaštva", zaključuje postaja.
Southeast European Times - Hrvatska će morati još poraditi na gospodarskim slobodama
Albanija, Bugarska, Hrvatska i Rumunjska, po izvješću kanadskog Fraser Instituta o gospodarskim slobodama u svijetu, morat će više poduzeti kako bi se pridružile skupini zemalja s visokim gospodarskim slobodama, prenosi internet portal Southeast European Times.
Godišnje izvješće Fraser Institutea rangira 123 zemlje po stupnju gospodarske slobode, ocjenjujući veličinu državne uprave i njene troškove, poreze i poduzetništvo, pravni ustroj i zaštitu prava vlasništva, dostupnost "zdravog" novca, međunarodnu razmjenu i zakone, navodi portal. Zemlje su ocjenjene na skali od 1 do 10 što je i najviša ocjena.
Najviše ocjenjene zemlje po stupnju gospodarskih sloboda su Hong Kong s ocjenom 8,7, Singapur s 8,6 dok Novi Zeland, Švicarska, Velika Britanija i SAD dijele treće mesto s ocjenom 8,2.
Bugarska je dobila ocjenu 6,0 od 10 i nalazi se na 78. mjestu s Fidžijem, Haitijem, Iranom i Šri Lankom. S ocjenom 5,9 Hrvatska dijeli 83. mjesto s Bangladešom i Marokom, dok je Albanija 90. a Rumunjska 103., navodi portal.
Hrvatska je najvišu ocjenu 7,7 dobila za dostupnost "zdravog" novca, pri čemu se u obzir uzeo prosječan godišnji rast količine novca u posljednjih pet godina umanjen za prosječan rast stvarnog BDP-a u posljednjih deset godina, varijabilnost standardne inflacije u posljednjih pet godina, posljednja zabilježena stopa inflacije i sloboda posjedovanja bankovnih računa u stranoj valuti u zemlji i inozemstvu. Hrvatska je najlošiju ocjenu, 4,1, dobila u kategoriji "veličina vlasti: troškovi, porezi i poduzetništvo" u kojem je u obzir uzet udio troškova za državnu upravu u sveukupnoj potrošnji, postotak subvencija u ukupnom BDP-u, udio državnog ulaganja i poduzetništva u sveukupnim ulaganjima, te porezne stope.
Die Presse/Beč - Hrvatska je turistička propaganda ove godine profesionalnija
Ove je godine hrvatsku obalu uz Nijemce, Taliajne i Austrijance posjetio i velik broj gostiju iz Francuske, Nizozemske i Španjolske - zahvaljujući, između ostalog, i profesionalnijoj turističkoj propagandi, primjećuje bečki Die Presse.
Ravnatelj češke turističke agencije Alfa Zet u Sumperku Jiri Suchanek hvali u razgovoru za list i bolju kvalitetu usluge i novoizgrađene auto-ceste, koje hrvatsku obalu čine dostupnijom.
Suchanek istodobno kritizira gradnju na nekim dijelovima obale poput onog oko Makarske, upozoravajući da na nekim plažama prijeti izbijanje "španjolskog sindroma". U Podgori su pak i dalje restriktivni kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola, napominje ravnatelj češke turističke agencije u razgovoru za bečki list.
Turizam je jako važan za Hrvatsku budući da 20 posto društvenog proizvoda dolazi upravo iz tog sektora, tumači list, dodajući da je Hrvatska istodobno jako važna za austrijske tvrtke, što je vidljivo iz brojnih natpisa austrijskih tvrtki u samom središtu Zagreba.
Odjel za vanjsku trgovinu austrijskog veleposlanstva u Zagrebu svakodnevno prima pozive austrijskih poduzeća koja žele u Hrvatskoj otvoriti kćerinsku tvrtku, potvrđuje u izjavi za list savjetnik za trgovinu u austrijskom veleposlanstvu u Zagrebu Peter Hasslacher.
Nezavisne novine/Banja Luka - Sajam knjige "Banja Luka 2004."
Na devetom međunarodnom sajmu knjiga "Banja Luka 2004." koji će se od 14. do 19. rujna održati u organizaciji "Glasa srpskog" i Trgovine AD "Sajamske djelatnosti", sudjelovat će 300 izlagača iz 12 zemalja, između ostalih i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" iz Zagreba, najavljuju banjalučke "Nezavisne novine".
Ponuda na štandovima ove će godine biti puno bogatija u odnosu na prijašnje sajmove, a posjetitelji će istodobno moći uživati u Sajmu knjige, Sajmu medija i Sajmu grafike, uredske opreme, školskog i kancelarijskog pribora, rekao je za list zamjenik direktora AD "Sajamske djelatnosti" Željko Ivošević.
List prenosi Ivoševićeve riječi da će se banjalučkoj čitalačkoj publici reprezentativnim izdanjima uz ostale predstaviti i Udruga izdavača RS-a, "Glas srpski" i "Besjeda" iz Banja Luke, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz RS-a i Srbije i Crne Gore, "Narodna knjiga" iz Beograda i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" iz Zagreba.