Večer/Maribor - Sporazum Drnovšek-Račan i "olimpijsko primirje" u Savudrijskoj vali
U traženju konačnog rješenja za morsku granicu u Savudrijskoj vali odnosno Piranskom zaljevu neće se moći zaobići sporazum nekadašnjih premijera Drnovšeka i Račana, ocjena je slovenskog ministra vanjskih poslova Ive Vajgla izrečena na konferenciji za tisak održanoj u srijedu, prenosi mariborski dnevni list "Večer".
"U Piranskom zaljevu vlada olimpijsko primirje", zadovoljno je rekao Vajgl, ali i dodao da dugoročno ne može biti zadovoljan i da ne može zajamčiti da incidenata više neće biti, navodi list. Vajgl je, nastavlja list, rekao da incidenti izviru iz činjenice da još nema sporazuma o granici i da "nitko tko bude tražio konačno rješenje o granici neće moći mimo parafiranog i na vladama potvrđenog sporazuma Drnovšek-Račan".
Slovenski ministar vanjskih poslova smatra, dodaje "Večer", da ima još dovoljno prostora za sklapanje bilateralnog sporazuma o granici, no da vrijeme pred slovenske izbore nije za to pravi trenutak i da nema mjesta za iznuđivanje ni sa koje strane.
CSM/Boston - Jugoistočna Europa u borbi protiv trgovine ljudima
Kriminalci koji trguju ljudima dobili su dostojnog suparnika u zemljama Jugoistočne Europe koje su nakon balkanskog kaosa i raspada komunizma postale ključna točka u krijumčarenju ljudi, poglavito žena u svrhu seksualnog iskorištavanja, piše bostonski "The Christian Science Monitor" u članku radu "Regionalnog centra za borbu protiv prekograničnog kriminala Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi", osnovanog sa ciljem borbe protiv te vrste kriminala.
Centar za borbu protiv krijumčarenja ljudi sa sjedištem u Bukureštu, u čijem je osnivanju i radu pomogao SAD, ostvaruje izvrsne rezultate u borbi protiv te vrste kriminala, piše list i navodi da je, primjerice, u lipnju više od tisuću pripadnika policija u lipnju pročešljalo regiju i otkrilo 545 trgovca ljudima od kojih je 328 optuženo.
"Lipanjski napori pokazali su izvanrednu koordinaciju u provedbi zakona između trinaest zemalja, među kojima, pretpostavio bi netko, neke nemaju kadrovskih mogućnosti, sredstava ili spremnosti da to provedu. Stoga zaslužuju da ih se poimence spomene: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Srbija i Crna Gora, Slovenija, Turska i Ukrajina", piše bostonski list.
Politika/Beograd - Hrvatsko pravosuđe i povratak Srba u Hrvatsku
Zagrebačka misija OESS-a i međunarodne organizacije više su puta upozoravale da za ratne zločine hrvatski prvostupanjski sudovi lakše optužuju i osuđuju građane srpske nacionalnosti, što bi moglo predstavljati ozbiljan problem za hrvatsku državu jer će se prema ponašanju pravosuđa mjeriti njena stvarna sposobnost za uključivanje u europske integracije, piše za beogradsku "Politiku" dopisnik lista iz Hrvatske.
OESS i druge međunarodne organizacije više su puta, piše dopisnik lista, Hrvatsku upozoravali na činjenicu da Srbi dobivaju visoke kazne uz "tanke" dokaze, dok se Hrvati često oslobađaju odgovornosti unatoč očiglednim dokazima. Takvo ponašanje prvostupanjskih sudova poznato je još od vremena rata kada je "masovno privođenje pravdi Srba imalo nedvosmislenu političku poruku", nastavlja dopisnik i napominje kako Vrhovni sud sve češće ispravlja takve "farse", pa i po nekoliko puta u jednom predmetu.
Takvo ponašanje sudova, koje "nije u funkciji pravde nego predstavlja jedan od najtežih oblika negativnog pritiska na povratak Srba u Hrvatsku", sada postaje ozbiljan problem za hrvatsku državu jer će se prema ponašanju pravosuđa mjeriti njena stvarna sposobnost za uključivanje u europske integracije, stoji u članku.
Po pisanju lista, nespremnost nekih dijelova hrvatskog pravosuđa da prihvati europske standarde pokazuje slučaj Osiječanina Milana S. koji je zbog "navodnog" ratnog zločina, osuđen na šest godina zatvora. "Proturječja u ovom slučaju ukazuju na pravu prirodu presude", ocjenjuje se u članku i navodi kako je osuđeni Milan S. proteklih nekoliko godina iz izbjeglištva bez većih teškoća dolazio u okolicu Bijelog manastira a uhićen je i osuđen, kako smatra, tek kada je počeo prikupljati dokumente za povrat stan u Osijeku i kuće u Divošu.
APA/Beč -Italija, Hrvatska i Grčka Austrijancima najomiljenija mjesta za odmor
U drugom tromjesečju 2004. godine Austrijanci su kao mjesto za odmor u 10,6 posto slučajeva birali Hrvatsku, objavio je u četvrtak austrijski institut za statistiku "Statistik Oesterreich", prenosi agencija APA.
Po podacima instituta, Hrvatska je nakon Italije drugo najpopularnije odredište za dugi odmor (više od četiri noćenja) Austrijanaca. U drugom tromjesečju 2004. godine, na koje se odnose podaci, zabilježeno je 3.180.000 putovanja Austrijanaca na odmor, od toga 1,920.000 u inozemstvo, navodi agencija i prenosi podatak da su u 26 posto slučajeva Austrijanci kao odredište za odmor birali Italiju, 10,6 posto Hrvatsku i 10,1 posto Grčku.
Statistika je pokazala, kako izvješćuje APA, i da su Austrijanci ove godine za odmor u inozemstvu potrošili 15 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno 2,04 miljarde eura u odnosu 2,39 milijarde eura u drugom tromjesečju 2003. godine.
The Prague Post/Prag - Austrijski trgovački lanac "KIka" planira širenje i u Hrvatsku
Austrijski trgovački lanac "Kika", nakon što je prošle godine otvorio prodajni centar namještaja u Budimpešti, priprema izgradnju takvog centra u Češkoj a najavljuje i širenje na Hrvatsku, piše Prague Post u četvrtak.
"Tržište nas željno čeka", izjavljuje Edward Repnik, izvršni direktor "Kike", navodi list. Austrijska "Kika", čije je sjedište u Beču, nakon otvaranja prodajnog centra u Budimpešti prošle godine i početka gradnje prodajnog centra u Češkoj, planira i širenje na Slovačku i Hrvatsku, napominje list primjećujući kako sektor prodaje namještaja kojim je godinama dominirala švedska IKEA postaje sve kompetitivniji.