ZAGREB, 10. kolovoza 2004.(Hina) -
ZAGREB, 10. kolovoza 2004.(Hina) -
VOA/Washington - Učinkovitost Hrvatske vojske u ljeto 1995. iznenadila
Washington
Američko ministarstvo obrane i CIA tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji
vjerovali su u vojnu premoć Srba, no "pesimistične prognoze iz Pentagona o
besmislenosti napada na vrlo snažne Srbe pokazale su se potpuno pogrešnim",
piše američki novinar David Halberstam u knjizi "War in a Time of Peace - Bush,
Clinton and The Generals", prenosi Glas Amerike u prilogu povodom devete
godišnjice operacije "Oluja".
Postaja prenosi da Halberstam u svojoj knjizi "ukorijenjenu Srbofiliju",
kako je naziva, objašnjava time da su čelni američki vojni časnici i
obavještajci "osobno poznavali sve vodeće ljude JNA, a od 1994. Pentagonu je,
svjesno ili ne, bilo u interesu preuveličati moć Srba i smanjiti snagu Hrvata
jer, ako umanjujete sposobnosti Hrvata a veličate borbeni talent Srba, lakše je
racionalizirati vlastitu pasivnost pred agresijom", prenosi postaja. Hrvatski
su se vojnici, međutim, tijekom desetomjesečne obuke u kojoj su Hrvatskoj
vojsci pomoć pružali stručnjaci vojno-konzultantske tvrtke iz SAD-a MPRI,
pokazali, kako su ocijenili američki časnici, "prototipom dobrog vojnika", piše
Haberstam opisujući hrvatske vojnike kao izvrsno motivirane, fizički čvrste i
naviknute na teškoće i izazove.
Amerikance je hrvatska pobjeda u ljeto 1995. vrlo iznenadila, pa "čak i
šokirala", kaže za postaju Peter Singer, znanstvenik Instituta Brookings, i
napominje kako je Washington iznenadio kratak rok u kojem je Hrvatska vojska
postigla takvu učinkovitost jer su je američki stručnjaci smatrali tek "nešto
razvijenijom teritorijalnom milicijom".
Najjača potpora vojnom oslobađanju "krajine" bila je među američkim
diplomatima koji su se nalazili u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili su ih
često posjećivali, bilježi Halberstam u knjizi, a tadašnji Clintonov mirovni
izaslanik Richard Holbrooke u svojoj knjizi "To End a War" piše o potrebi
srpskog poraza u Hrvatskoj te naglašava da "kako diplomati nisu mogli očekivati
da će za pregovaračkim stolom Srbi biti spremni na popuštanje sve dok
pobjeđuju na bojišnici", navodi VOA.
Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright u svojim memoarima "Madam
Secretary" piše o tri čimbenika koja su okončala rat u Bosni, "bosanski Srbi
su bili uvjereni da Zapad neće intervenirati i osvojili su više teritorije nego
su mogli držati, zatim brz uspjeh hrvatske vojske koji je Srbima u Bosni
pokazao da nisu nepobjedivi i treće je bila Clintonova odlučnost da u ljeto
1995. preuzme vodeću ulogu na međunarodnoj pozornici", navodi radio postaja.
Hrvatska vojska u četiri dana akcije "Oluje" oslobodila četvrtinu državnog
teritorija i srpske su se snage povukle skoro bez borbe u Srbiju i BiH, a
područje samozvane srpske republike u BiH u manje od deset dana smanjeno sa 70
posto teritorija zemlje na manje od polovice teritorija zaslugom zajedničke
hrvatsko-bošnjačke akcije na kopnu i bombardiranja od strane NATO-a, kaže se u
prilogu postaje.
La Repubblica/Rim - Venecija i zaboravljeni talijanski nazivi mjesta na
Jadranu
Ni turisti iz regije Veneto koji posjećuju istočnu obalu Jadrana ne znaju
da se Hvar naziva Lesina, Koper Capodistria ili da je Trogir Trau, primjećuje
novinar La Repubblice Paolo Rumiz u putopisnoj reportaži od Venecije do Lepanta.
Osvrćući se na susret u Velom Lošinju s talijanskim turistima iz Trevisa,
pokrajina Veneto, koji nisu znali za talijanske, odnosno venecijanske, nazive
otoke i mjesta istočne obale Jadrana, Rumiz primjećuje kako ovi nisu više
nigdje ni napisani. "Istra i Dalmacija u bitku kod Lepanta na strani Venecije
slali su ljude i galije, no turbo-nacionalisti u Zagrebu prave se da Venecija
ne postoji. Da je po njima nestala bi i riječ 'Dalmazia'. Danas na nekim
zemljovidima nalaziš naziv 'Mare Croaticum'. Veneti to, uostalom, ionako ne
primjećuju", piše Rumiz.
Treba im, međutim, oprostiti, nastavlja Rumiz, jer Veneto nije Venecija.
"Veneto je druga planeta: kopnena država, područje župnika, pobornika Lege Nord
i komaraca. Venecija je, međutim, kao i Istra i Dalmacija: pomorska država,
obala kapetana i trgovaca-ratnika. Treviso je od Jadrana udaljen poput Mjeseca.
Ili poput Zagreba", piše Rumiz.
Il Messaggero/Rim - Istraga financijskih malverzacija u nogometnom klubu
Ancona vodi i prema Zagrebu
U istrazi o financijskim malverzacijama predsjednika i uprave nogometnog
kluba Ancona pokazalo se da je jedna hrvatska tvrtka sa sjedištem u Zagrebu
povezana s novčanim transakcijama kluba, piše Il Messaggero u izdanju za Anconu
pozivajući se na sadržaj zahtjeva za pritvor osumnjičenika koji je zatražila
državna pravobraniteljica Irene Bilotta.
"Hrvatska se pokazala velikom zagonetkom u transferu novca nogometnog kluba
Ancona posljednjih godina", piše list i navodi da su istrazi o financijskim
transferima kluba agenti financijske policija došli do tvrtke sa sjedištem u
Zagrebu. "Zove se 'XI Trade' i, kako se čini, bavi se posredovanjem u sportu.
Direktor kluba Pieroni navodno je prema 'XI Tradeu' preusmjerio veliku svotu
novca kao naknadu za pravno savjetovanje, vezano uz angažiranje i kupoprodaju
igrača (Ardit i Bangicovic), kao i kupovinu udjela u klubu 'Taranto' (529.000
eura). Financijska policija pretpostavlja da novac nije ostao na drugoj strani
Jadrana već se barem dijelom na crno vratio u džepove Pieronija", piše list.
Tužiteljstvo u Anconi je zatražilo uhićenje predsjednika kluba Ermanna
Pieronija i drugih osumnjičenika radi kriminalnog udruživanja sa ciljem teške
prijevare na štetu države, za neovlašteno prisvajanje sredstva i lažnih
izvješća o poslovanju, navodi se u članku.
Register-Pajaronian/Watsonville - Izložba fotografija Konavljana koji su
doselili u Watsonville
Izložba povijesnih fotografija posvećena Hrvatima koji su iz okolice
Dubrovnike iselili u Watsonville u Kaliforniji održana je u lipnju u Konavlima,
piše Register-Pajaronian, internet novine namijenjene stanovnicima
Watsonvillea i okolice.
Na izložbi koju je organizirao Tom Ninkovich, porijeklom iz Hrvatske,
predstavljene su fotografije Hrvata koji su iselili u Watsonville, a
Ninkovichev je cilj sakupiti barem po jednu fotografiju svakog Hrvata
doseljenog u Watsonville, navodi se u vijesti. Od kraja 19. stoljeća više
tisuća Konavljana doselilo je u Watsonville te tako danas gotovo svaki
Konavljanin ima rođaka na području Watsonvillea, objašnjava se u vijesti.