FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 06. 09. 2004.

ZAGREB, 6. rujna 2004.(Hina) -
ZAGREB, 6. rujna 2004.(Hina) -

FAZ/Frankfurt - U procesu približavanja EU-u Hrvatska se natječe sama sa sobom

Budući da se Hrvatska može poslužiti iskustvom 10 novih članica EU-a i dobro je pripremljena, očekujem da pregovori s Bruxellesom neće trajati dulje od tri godine, izjavila je hrvatska ministrica za europske integracije Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sam datum pristupa Hrvatske u EU ne ovisi o Zagrebu a što se tiče pregovora, neće biti teško postići dogovor o "bitnim stvarima", istaknula je ministrica Grabar-Kitarović, naglasivši da se daleko teži dio čitavog posla tiče same Hrvatske budući da reforme treba provesti u samoj zemlji, "s time želimo biti gotovi 2007. g.", napominje ona.

Hrvatska se ne smatra konkurenticom Bugarske, Rumunjske ili Turske, "mi se natječemo sami sa sobom", naglasila je hrvatska ministrica za uropske integracije, dodajući da su Hrvati već dokazali da su demokratski zreli kada su u pitanju politički kriteriji te da je povratak u prošlost isključen, bez obzira na to tko pobijedi na izborima, prenosi FAZ ministričine riječi.

Danas su u prvom planu gospodarski kriteriji poput onih vezanih za poljoprivredu, tumači ministrica Grabar-Kitarović, navodeći pritom problem malih seoskih gospodarstava i higijenskih propisa za proizvodnju svježeg sira, koji su iznenada postali "vrućom" temom u raspravama o pristupu Hrvatske u EU.

Otkada je Hrvatska postala kandidatom za EU, ojačale su euroskeptične tendencije a euroskepsa je posebno ojačala među mladima, konstatira hrvatska ministrica, najavljujući promjenu vladine komunikacijske strategije, koja će ubuduće biti usredotočena na interese pojedinih ciljnih skupina poput mladih, seoskog stanovništva, poduzetnika i posebno žena, prenosi FAZ.

Što se tiče spora sa Slovenijom oko granice na moru, ministrica ističe da je riječ o prijateljskoj zemlji pa Zagreb namjerava nastaviti razgovore kako bi se došlo do sporazumnog rješenja. Slovenski argumenti nisu dobili na težini samo zato što je Slovenija postala članicom EU-a, napominje ministrica za frankfurtski list, ističući vrlo objektivan nastup Povjerenstva EU-a u tom sporu.

Delo/Ljubljana - Primjena ribolovno-ekološke zone u Jadranu donosi sa sobom nove zaplete

Početak primjene zaštićene ekološko-ribolovne zone u hrvatskom dijelu Jadrana donosi nove zaplete u hrvatsko-slovenskim odnosima jer će se to pitanje na tehničkoj razini rješavati upravo u vrijeme slovenskih parlamentarnih izbora, kad vlada premijera Antona Ropa obavlja samo tekuće poslove, podsjeća ljubljansko "Delo".

"Početak primjene zone najavljuje novo zaoštravanje u odnosima unatoč tome što ne bi smjelo na načelnoj razini pogoditi interese Slovenije, jer je naša diplomacija uz sekundiranja Europskog povjerenstva uspjela izboriti obećanje Zagreba da se pravila u toj zoni neće odnositi na članice EU-a", ističe ljubljanski list.

Pri zaključivanju tog sporazuma pregovarači su očito zaboravili na problem slovenskih brodova pod stranim zastavama, primjećuje "Delo", dodajući da će ministri vanjskih poslova Miomir Žužul i Ivo Vajgl prepustiti taj vrući kesten ministrima prometa da ga riješe prije novog incidenta.

Vremena za to je malo jer Hrvatska namjerava početi primjenjivati zonu od 3. listopada, točno na dan parlamentarnih izbora u Sloveniji, napominje ljubljanski list, ističući da bi eventualni izostanak dogovora - koji je po tvrdnjama Zagreba samo tehničke naravi - mogao uzrokovati dodatnu glavobolju slovenskoj vladi koja će tada obavljati još samo tekuće poslove.

Čak i u slučaju da ne dođe do zapleta u vezi s primjenom zone, ne može se očekivati da će na slovensko-hrvatskoj bojišnici doći do zatišja jer granica na moru još nije određena i sve je vjerojatnije da će se to morati riješiti međunarodnom arbitražom, zaključuje "Delo".

Dnevnik/Ljubljana - Mišljenje Badinterove komisije nema značajke ugovora

Na stranicama ljubljanskog dnevnog lista "Dnevnik", povodom izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Ive Vajgla da Slovenija i Hrvatska nemaju u međunarodnopravnom smislu određenu niti granicu na moru niti na kopnu, razvila se polemika ima li mišljenje Badinterove komisije o raspadu Jugoslavije i nekadašnjim republičkim granicama koje su postale državnima značenje međunarodnog ugovora ili nema, a više suprotnih mišljenja o tom pitanju izmijenili su na stranicama tog lista nekadašnji urednik "Dela" Marjan Sedmak, te publicist i nekadašnji diplomat Franco Juri.

U najnovijem nastavku polemike u ponedjeljak Sedmak, koji tumači da granica između Slovenije i Hrvatske ne mora biti na rijeci Dragonji iako su je Slovenije i Hrvatska potvrdile svojim ustavnim dokumentima i međusobnim priznanjem, među ostalim navodi: "Temeljne ustavne povelje (Slovenije i Hrvatske) iz 1991. imaju pravne učinke samo na domaćem terenu, ali ne i učinke u međunarodnom pravu. Juri govori o Badinterovom mišljenju kao o međunarodnom sporazumu. No, da bi neki sporazum imao učinke u međunarodnom pravu, on prema bečkoj konvenciji mora ispunjavati mnoge uvjete što s Badinterovim mišljenjem nije slučaj".

"Juri tvrdi da je granica o kojoj dvije države još pregovaraju međunarodno priznata i da u suprotnom te dvije države ne bi bile priznate. Priznanje međutim nije konstitutivni akt nastanka države neko samo kurtoazna poruka drugih država da žele s tom državom uspostaviti odnose. U formalno-pravnom smislu priznanje nije povezano s granicama jer bi u suprotnom sa zemljovida morali izbrisati velik broj država", navodi Sedmak, tvrdeći da Hrvatska Sloveniji pokušava nametnuti "salama-taktiku" u pregovorima o granici - najprije zahtijeva da se prizna granica na kopnu po Badinteru, kako bi onda u pregovorima sa Slovenijom o granici na moru mogla vršiti "ucjene".

RDW/Koeln - Kreće li se Hrvatska prema dvostranačju?

Rezultati izbora za Gradsko vijeće Požege, na kojima su zastupničke mandate osvojili samo SDP i HDZ, potaknuli su nagađanja o tome kreće li se Hrvatska zapravo u smjeru dvostranačja, konstatira njemačka postaja Deutsche Welle.

Čini se da su takva razmišljanja ipak pretjerana, zaključuje postaja, navodeći pritom nekoliko razloga - činjenicu da je HSU-u za ulazak u požeško Gradsko vijeće trebalo tek nekoliko glasova te - kao najrelevantniji pokazatelj - najnovija istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju da bi u slučaju da se danas održe parlamentarni izbori u Saboru bilo zastupljeno najmanje sedam stranaka.

Najnovija istraživanjima pokazuju također da je HDZ i dalje najpopularnija stranka ali su građani kaznili nejasne poteze Sanaderove vlade u poslovima oko gradnje ceste s američkom tvrtkom Bechtel, bilježi DW, dodajući da je drugi po popularnosti SDP, treći HNS, dok su HSS i HSP izjednačeni, a ne smije se zaboraviti ni stabilna potpora HSU-u i IDS-u.

Postaja ocjenjuje da će stranke morati uložiti velike napore kako bi uvjerile građane da dobro predstavljaju njihove interese, a prvi neizravni test bit će već predsjednički izbori, zakazani krajem godine, napominje DW.

Der Standard/Beč - U razdoblju do 2025. turizam će u Sredozemlju zabilježiti porast za 50 posto

Ove je godine u Grčku došlo daleko manje turista nego što se očekivalo, bilježi bečki list Der Standard, pozivajući se na procjene Udruženja grčkih turističkih poduzetnika (SETE).

SETE temelji svoje procjene od smanjenju broja turista za osam posto na broju dolazaka u grčke zračne luke u prvom polugodištu 2004. g., navodi bečki list, prenoseći i upozorenje udruženja grčkih turističkih poduzetnika da navedeno smanjenje podrazumijeva gubitak 20 tisuća radnih mjesta i 800 milijuna eura prihoda te smanjenje grčkog BDP-a za 0,7 posto.

Uzrok takvim rezultatima valja tražiti u spoju niza faktora, ističe Rok Klančnik, ravnatelj odjela za tisak i komunikacije pri Svjetskog turističkoj organizaciji, navodeći slabo stanje u europskom gospodarstvu i spekulacije u tisku da sportski objekti neće biti spremni za OI ali i deseterostruko povećanje cijena hotelskog smještaja u Ateni.

Istodobno je Turska ove godine zabilježila porast broja gostiju za točno 45 posto a i konkurencija poput Hrvatske, Malte i Egipta također bilježi stalan porast posjećenosti, posebno u kategoriji čarter-putovanja, i to zato što uz istu ili čak bolju kvalitetu usluge nudi i niže cijene, napominje Der Standard.

Zato je grčka vlada proglasila turizam prioritetom u 2005. g. i namjerava u listopadu pokrenuti novu propagandnu kampanju u koju će samo u prvoj godini uložiti 34 milijuna eura, prenosi list najavu novog grčkog ministra turizma Dimitrisa Avramopoulusa.

Ne želeći otkriti detalje, ministar Avramopoulus naglasio je da se Grčka ubuduće neće ograničiti na propagiranje sunca, plaža i mora već će pojačano usmjeriti pozornost na kulturu, sport i međunarodne konferencije, navodi list, prenoseći u tom kontekstu i procjenu Svjetske turističke organizacije da će u razdoblju do 2025. sredozemna regija zabilježiti porast turizma za 50 posto.

Adnkronos/Rim - "Crno" turističko ljeto za Italiju

"Crno ljeto" za talijanski turizam, ocjenjuje agencija Adnkronos navodeći da prvi rezultati ovogodišnje turističke sezone koje objavljuju veliki talijanski tour-operatori i profesionalne udruge u turizmu govore da je u nekim sektorima talijanskog turizma došlo i do 40-postotnog pada u broju posjeta i potrošnje.

Premda se za konačnu bilancu ovogodišnje sezone treba sačekati kraj rujna svi se već slažu s ocjenom da je talijanski turistički sektor u vrlo velikim teškoćama, te da se radi o "ozbiljnom padu koji nije epizodan", piše agencija.

Uzroke takvog podbačaja talijanske udruge djelatnika u turizmu nalaze u stranoj konkurenciji koja nudi bolje opremljene turističke strukture po povoljnijim cijenama, a "posljedica svega toga je bio je gubitak njemačkih turista koji su oduvijek predstavljali 45 posto naših turista, a čije su tržište preuzele strukture stvorene u Hrvatskoj i u Sredozemlju, posebice u Egiptu i na Crvenom moru", prenosi agencija.

U vijesti se navodi kako su talijanska kupališta zabilježila jednu od najgorih sezona od početka stoljeća padom od 40 posto, kao i da su talijanski hoteli zabilježili pad posjeta između 15 i 20 posto, turističke agencije i tour-operatori pad od 10 do 13 posto, a turistički kampovi 10 posto u prosjeku.

The Guardian/london - Ivana Lackovića Croatu nadahnjivala je ljubav prema domovini

Iako je kao umjetnik "naive" seljačkih korijena bio junak socijalizma, umjetnički opus Ivana Lackovića Croate nije djelovao nimalo zastarjelo u netom osamostaljenoj Hrvatskoj, ističe londonski The Guardian u osmrtnici hrvatskom umjetniku.

Njegova su djela bila snažno obilježena domoljubnim raspoloženjem, ističe list, napominjući da Lackovićevi snažni nacionalistički osjećaji nisu mogli biti u potpunosti izraženi sve dok Hrvatska nije postala nezavisna 1992. g.

Bez obzira na prilike koje su ih okruživale u svakidašnjem životu, suvremenici su prepoznavali Lackovićeve slike kao svjedočanstva čvrste katoličke ali i izrazito hrvatske orijentacije, konstatira list, dodajući i da su se devedesetih godina prošlog stoljeća slike poput "Očiju istine" referirale na patnje prouzročene ratom koji je pratio raspad Jugoslavije.

Potvrda Lackovićeve popularnosti bila su i njegova dva zastupnička mandata u Hrvatskom saboru, bilježi The Guardian, dodajući da je Lacković Croata bio politički i umjetnički aktivan sve do iznenadne smrti.

Nezavisne novine/Banja Luka - Hrvatska nastupa na Međunarodnom sajmu poljoprivrede "Agros 2004" u Banja Luci

Hrvatska neće ponuditi nešto novo u okviru svog nastupa na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu "Agros 2004" u Banja Luci "jer su hrvatske tvrtke ovdje uglavnom već dobro poznate", izjavio je za banjalučke "Nezavisne novine" generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci Ivan Lepoglavec.

"Mi smo orijentirani jedni na druge pa je prekogranična suradnja laka, jer je zasnovana na obostranom interesu", tumači konzul Lepoglavec u osvrtu na nastup Hrvatske na poljoprivrednom sajmu na kojem će sudjelovati i proizvođači iz BiH, SCG-a, Slovenije, Velike Britanije, Austrije, Njemačke, Italije i drugih zemalja.

Predsjednik vlade RS-a Dragan Mikerević, upozorio je pak da se bh. poljoprivreda i dalje nalazi u nepovoljnom položaju u odnosu na zemlje u regiji. "Te zemlje imaju snažnije mehanizme zaštite poljoprivrede od nas", ustvrdio je Mikerević.

Iako se u svijetu subvencije za poljoprivrednu proizvodnju smanjuju, taj je model neprimjeren za BiH zbog velikih šteta koje je poljoprivreda pretrpjela za vrijeme rata, istaknuo je predsjednik vlade RS-a, pozivajući stručnjake da iskoriste sajam u Banja Luci kako bi se pronašla rješenja prihvatljiva za BiH, prenose "Nezavisne novine".

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙