Ministarstvo će ovih dana raspisati natječaj za odabir najkvalitetnijeg tehničko-tehnološkog rješenja i izvođača sanacije. Sredstva za sanaciju osigurat će se iz Fonda, a dio sredstava spremno je dati i Ministarstvo zaštite okoliša s obzirom na to da je riječ o zbrinjavanju opasnog otpada, što je od državnog interesa, izjavio je Hini v. d. direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo.
Zasad se još uvijek ne zna koliko će stajati sanacija, ali se namjerava izvesti u cijelosti pa je zato važna tehnologija kojom će se obavljati. Još se ne zna kako će se opasni otpad zbrinuti, ali Mladineo pretpostavlja da ga se neće morati izvoziti jer se pravom tehnologijom može preraditi i u Hrvatskoj.
Tvornica glinice u Obrovcu jedna je od devet lokacija visoko onečišćenog okoliša, odnosno rizičnih postrojenja u Hrvatskoj koje je ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić odlučila hitno sanirati, rekao je Mladineo. Natječaji će se raspisivati i za ostale lokacije.
Inicijativa za sanaciju Tvornice glinice u Obrovcu došla je iz Zadarske županije. Mladineo je na prijedlog ministrice Matulović Dropulić obišao tvornicu i utvrdio stanje.
Površina bazena je oko 20.000 četvornih metara. U njima je 620.000 prostornih metara lužnatih voda, goleme količine crvenoga mulja te raznih metala (natrij, kalcij, magnezij, cink, mangan, željezo, krom, aluminij, silicij i titan).
"To su dva velika bazena u kojima se nalaze lužine i teški metali, što znači da je riječ o opasnom otpadu", rekao je Mladineo.
"Oko tih bazena teren je kao da ste na Marsu. Sve je uništeno. Biljnog i životinjskog svijeta nema nigdje u širini oko 600 metara jer bura iz tih ogromnih bazena, koji izgledaju kao jezera, raznosi lužinu naokolo. Treba imati u vidu činjenicu da je nekoliko stotina metara dalje rijeka Zrmanja, pa ako bi puknula posteljica bazena došlo bi do ekološke katastrofe jer bi se voda iz njih s lužinama i teškim metalima procijedila u Zrmanju", rekao je Mladineo.
Tvornica glinice u Obrovcu radila je samo dvije godine, a ostavila goleme količine štetnog crvenog mulja i otpadnih lužina.
Bila je sinonim za propale investicije u bivšoj SFRJ. Njezina je gradnja stajala oko četiri milijarde dolara, a najvećim dijelom financirana je inozemnim zajmovima. Nakon osamostaljenja i reprogramiranja dugova bivše SFRJ Hrvatska je, potpisujući ugovore s Londonskim i Pariškim klubovima, preuzela vraćanje svojega dijela duga .
Već niz godina postoje inicijative i studije da se područje bivše obrovačke tvornice sanira, pa je tako 2001. talijansko Ministarstvo okoliša doniralo 100 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije, a 2002. automobilska industrija Ford dodijelila je oko 37 tisuća kuna Vladivoju Valkoviću za pilot-postrojenje za proizvodnju želatinoznog flokulanta iz otpadnih sirovina, namijenjenog pročišćavanju otpadnih voda. Flokulant je sredstvo koje na sebe veže teške metale omogućujući na taj način pročišćavanje otpadnih voda, a dobio bi se iz crvenoga mulja iz obrovačkih bazena.
Ministarstvo je u srpnju raspisalo natječaj za sanaciju onečišćenja azbestom u Kaštelanskom zaljevu - Salonit Vranjica i Mravinačke Kave. Uskoro će biti raspisani i natječaji za sanaciju jame Sovjak pokraj Rijeke, zaostalog onečišćenja tla nakon uklanjanja Koksare u Bakru, bivšeg TEF-a u Šibeniku, odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu, Tvornice ferolegura Dugi rat, odlagališta zauljenih muljeva u Botovu i fosfogipsa u Kutini.
U Hrvatskoj je 48 neuralgičnih točaka, rizičnih postrojenja koje također treba sanirati, a na nekima je sanacija već započela.
(Hina) xbma ysšh