žestoka sporenja s obzirom na nedavno doneseni novi zakon kojim se daje veći utjecaj brojnoj albanskoj manjini u toj zemlji.
Na referendumu, koji će se, prema odluci Sobranja održati 7. studenoga, referendumsko pitanje će glasiti: "Jeste li teritorijalnu podjelu lokalne samouprave prema zakonu iz 1996. godine". Prema ovom zakonu u Makedoniji egzistiraju 123 općine, dok se prema novom zakonu, donesenom u kolovozu, broj općina smanjuje na 80 pripajanjem ruralnih naselja većim gradovima, koji novim zakonom postaju općine s većinskim albanskim stanovništvom.
Kada je početkom ove godine najavljen taj zakon, u 40 općina održani su referendumi protiv nove podjele, međutim zakonodavac nije uzeo u obzir ovo izjašnjavanje građana, što je izazvalo mnoge prosvjede i negodovanje.
Najveće nezadovoljstvo iskazali su stanovnici gradova Struge, Kičeva i dijela Skopja koji promjene što ih donosi novi zakon doživljavaju kao daljnju albanizaciju Makedonije i njenu konačnu podjelu.
Inicijator za održavanje referenduma je Svjetski makedonski kongres, koji je organizirao prikupljanje potpisa za sazivanje referenduma prikupivši u roku 180 tisuća potpisa, više od zakonom propisanih 150 tisuća.
Kako je najavljeno, već sutra počinje kampanja vladajućih i oporbenih stranaka. Vladajuće stranke će pokušati uvjeriti građane ili da apstiniraju od referenduma, što stranke Albanaca već najavljuju, ili da glasuju protiv stare odnosno postojeće teritorijalne podjele. Vladajuću koaliciju čine makedonski dio, Socijaldemokratski savez i Liberalno-demokratska stranka, i albanski dio, Demokratska unija za integraciju. Oporba će pak pozvati na zadržavanje postojeće teritorijalne podjele odnosno odbacivanje novog zakona.
Zbog referenduma, lokalni će se izbori, umjesto ove jeseni, održati na proljeće, zbog čega je Sobranje u petak donijelo odluku o izmjeni i dopuni zakona o lokalnim izborima po hitnom postupku.
Albanci čine 25 posto od dva milijuna stanovnika Makedonije, a nastanjeni su većinom na sjeveru i zapadu zemlje koji graniče s Albanijom i Kosovom. Nedavno doneseni zakon o lokalnoj samoupravi, o kojem je riječ, dio je Ohridskog sporazuma, koji je postignut uz posredovanje NATO-a i uz potporu Europske unije, a kojim je 2001. spriječeno izbijanje građanskog rata u Makedoniji nakon petomjesečnih sukoba s albanskom gerilom.
Prema Bruxellesu, puna implementacija mirovnog sporazuma iz 2001. ključna je za makedonska nastojanja na ulasku u članstvo Europske unije.