"Prema tom sporazumu zaseoci južno od Dragonje doista bi pripali Hrvatskoj, ali to je protuteža za izlaz Slovenije na otvoreno more, te granicu u Piranskom zaljevu po kojoj nama pripada većina zaljeva i adekvatan dio teritorijalnog mora", rekao je Drnovšek u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" od petka, komentirajući "slučaj Jožka Jorasa" i izjave koje je u vezi s kopnenom granicom između dviju država dao hrvatski predsjednik Stipe Mesić.
Tvrdnju predsjednika Mesića da je kopnena granica između dviju država konačno određena i da još treba odrediti samo granicu na moru, Drnovšek je komentirao riječima da je to "samo želja" hrvatskog predsjednika.
"Ta navodna činjenica samo je želja jer nema temelja ni u jednom pravnom aktu ili sporazumu. Zadnjih sedam kilometara kopnene granice bilo je sporno cijelo vrijeme pregovora (o granici), sve od naše samostalnosti", rekao je Drnovšek u razgovoru za mariborski list, u kojem je uglavnom govorio o političkom stanju u Sloveniji pred skorašnje parlamentarne izbore.
Drnovšek je rekao da Slovenija ima dokumentiran tijek pregovora o granici i stanje vezano uz suverenost četiriju zaselaka južno od Dragonje, gdje su, kako je pojasnio, "neki elementi zatečenog stanja" 1991. godine išli u prilog tezi Hrvatske da je to njen teritorij, dok su drugi govorili u korist Slovenije.
Drnovšek je rješenje za zadnjih sedam kilometara kopnene granice u Istri vezao za parafirani sporazum Drnovšek- Račan koji je za Sloveniju, kako je ovih dana izjavio šef slovenske diplomacije Ivo Vajgl, još aktualan, te za dobivanje otvorenog izlaza Slovenije u međunarodne vode.
"Ako Hrvatska želi kopnenu granicu koja je predviđena parafiranim sporazumom, onda ga mora u cijelosti potvrditi, a ne uzeti iz njega samo onaj dio koji joj odgovara", rekao je Drnovšek u razgovoru za "Večer" koji taj list u cijelosti objavljuje u sutrašnjem broju, a u današnjem samo dio.
Kako je pojasnio Drnovšek, granični prijelaz Plovanija na svojoj strani Hrvatska je sagradila "jednostrano", a Slovenije je promptno uložila diplomatski prosvjed.
"Kad je 1995. Hrvatska počela jednostrano graditi granični prijelaz Plovanija, zbog naših mi je prosvjeda tadašnji hrvatski premijer poslao službeno pismo u kojem je zajamčio da se time ne prejudicira konačna granična crta nego da je to predmet pregovora, dakle da je riječ o spornom području", rekao je Drnovšek.
Polemike oko granične crte u Istri u Sloveniji su nedavno uslijedile nakon izjava koje je izazvao kontroverzni Jožko Joras koji tvrdi da Plovanija nije granični prijelaz nego privremena kontrolna točka. Joras je nedavno na sat i pol zatvorio granični prijelaz sa slovenske strane, nakon čega ga je primio ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc.