Dnevnik/Ljubljana - Slovenija je i sama zatočenik Jorasove "balvan-revolucije"
Uoči izbora u Sloveniji Jožko Joras funkcionira kao sredstvo u unutrašnjoj politici i u odnosima s Hrvatskom, konstatira ljubljanski "Dnevnik".
Teško je povjerovati da građanin može mimo policije i bez adekvatne dozvole postavljati prepreke na cesti zato što nije zadovoljan ponašanjem države, napominje list, zaključujući da je riječ o svojevrsnoj "Jorasovoj mišolovci" i "balvan-revoluciji" zbog koje trpe odnosi i poslovi s Hrvatskom.
To pak šteti i mnogim Slovencima a događa se, nažalost, uz prešutnu potporu vlade, ističe "Dnevnik", podsjećajući da je mitu obrane "slovenskih zaselaka" u Istri podlegao i slovenski ministar unutrašnjih poslova Rado Bohinc kada je pristao primiti Jorasa.
Večer/Maribor - Jorasov "skeč" ponovno aktualizira pitanje hrvatsko-slovenske granice
"Joras je uvjeren da Slovenija u 21. stoljeću treba borce za granicu i da može na vrhuncu sezone stvarati kilometarske kolone na granici", bilježi mariborska "Večer".
"Da Hrvatska neće samo tako zaboraviti na incident dokazuje i izjava hrvatskog predsjednika Mesića da je kopnena granica definitivno riješena, a morska nije. Ako je granica između Slovenije i Hrvatske onakva kakvom je opisuje Mesić, onda mu treba reći da je takva prema sporazumu Drnovšek-Račan. A taj sporazum sasvim precizno određuje i granicu na moru", tvrdi "Večer".
Ako sporazum Drnovšek-Račan ne vrijedi, onda je to, upozorava mariborski list, u najboljem slučaju bježanje od realnosti, a u najgorem "signal za novi pogranični skeč određenih redikula koji tamo gdje granice nema sami crtaju svoje granice".
"A od skeča do tragedije na Balkanu nije daleko. Osim toga, napomena da Joras može prodati svoju kuću ako mu nešto nije pravo daleko je od prijateljskog i dobrosusjedskog duha koji navodno vlada među državama čije su oči uperene u europsku budućnost", zaključuje "Večer".
Dnevnik/Ljubljana - Kako je Slovenija u jednom europskom zemljovidu dobila izlaz na otvoreno more
Jedan je europski ured u Bruxellesu na svojim internet stranicama objavio zemljovid jugoistočne Europe s promijenjenim granicama između Slovenije i Hrvatske, navodi u rubrici zanimljivosti ljubljanski "Dnevnik".
"Činjenica da Sloveniji pripada pristup otvorenom moru nije strano ni nekim uredima unutar Europske unije", konstatira ljubljanski list u osvrtu na pojavu spomenutog zemljovida na internet stranicama europskog Ureda za usklađivanje zajedničkog tržišta u okviru osnovnih podataka o Sloveniji.
Sjedište spomenute agencije nalazi se u Španjolskoj, navodi "Dnevnik", dodajući da su tako "nama naklonjeni prijateljski Španjolci" proširili Sloveniju "na današnji hrvatski teritorij".
Nikad nećemo doznati je li europske birokrate na taj čin naveo neki stari austro-ugarski zemljovid na kojem je administrativno područje sa sjedištem u Ljubljani sezalo do Krka ili je možda riječ o dobronamjernim željama za dokončanjem slovensko-hrvatskog spora oko Piranskog zalejva ili je pak na djelu bilo već poslovično neznanje zapadnih Europljana, ističe list.
No, moramo priznati da je pogled na takvu, malo veću Sloveniju - posebno ako je obogaćena dodatnom obalom i prelijepim Jadranskim morem - itekako privlačan ali i povoljan jer bi Slovencima omogućio jeftinije ljetovanje nego dosad "jer su Hrvati pred sezonu navili cijene. Kad bi sve skupa bilo istina...", dodaje "Dnevnik" u rubrici zanimljivosti.
Le Monde Diplomatique/Pariz - Jadransko more u opasnosti
Masovni turizam i onečišćenje ugrožavaju Jadransko more a kako bi se očuvali njegovi osjetljivi ekosustavi kao i identitet obalnog stanovništva potrebno je da iz graničnog mora Europe postane u potpunosti europsko čemu će pridonijeti i buduće priključenje Hrvatske EU-u, piše u članku za Le Monde Diplomatique Jean-Arnault Derners, novinar i urednik internet portala Le Courrier des Balkans.
"Postoji li Jadran? Stari venecijanski zaljev uživa izrazito lošu reputaciju. Zagađen, žrtva razornog masovnog turizma, ovo poluzatvoreno more predstavlja jednu od najvećih europskih granica", počinje Derners svoj članak.
Hrvatska i Crna Gora već više godina stvaraju masovni turizam, smatra Derners i primjećuje da uz "anarhičnu urbanizaciju" crnogorske obale i u Hrvatskoj dolaze do takve "divlje parcelacije zemljišta" na obali. U Hrvatskoj i najmanje kuće nude turistima sobe u najam, a u zemlji gdje nezaposlenost "dostiže gotovo trećinu aktivnog stanovništva mnogi Dalmatinci bave se tim prilično unosnim gospodarstvom", objašnjava Derners i napominje kako hrvatska vlada nastoji dobiti porezne prijave tih prihoda no da se "posljedice po okoliš uopće ne razmatraju".
Derners se u članku dotiče i spora oko granice na moru između Slovenije i Hrvatske, te navodi da načela pomorskog prava hrvatske teritorijalne vode postavljaju na granicu od dvije morske milje od Trsta i Kopra, no da je 2001. godine konačno postignut sporazum kojim je predviđen slovenski koridor do međunarodnih voda i koji riješava pitanje izoliranosti Kopra. "Ulog u igri, bilo s jedne, bilo s druge, strane više je simboličan no bilo što drugo. Sada taj sporazum u pitanje dovodi Hrvatska koja je 3. listopada proglasila isključivu zaštićenu ribolovno-ekološku zonu na Jadranu, kako što predviđa pomorsko pravo. Po hrvatskim vlastima radi se osiguravanju bolje zaštite mora i strožeg upravljanja ribljim fondom. No ova se odluka prije svega objašnjava kroz moguću izgradnju naftovoda Družba-Adria (...). Kako bi nadzirao super-tankere koji bi prevozili naftu prema ostatku Sredozemlja i izbjegao ekološku katastrofu, Zagreb drži nužnim osigurati svoju jurisdikciju nad morem. Ozlojeđena radi tih projekata Ljubljana traži obnovu regionalnog dijaloga i računa na konačnu arbitražu Bruxellesa", objašnjava Derners.
Derners u članku ističe i kako su krize tijekom 20. stoljeća dovele do značajnih demografskih promjena u Bokokotorskom zaljevu gdje su pripadnici starih lokalnih zajednica postali manjina u odnosu novopridošle iz drugih regija. "'Stari' stanovnici Bokokotorskog zaljeva žale za civilizacijom koja je bila u potpunosti temeljena na moru a koju povezuju sa sjećanjem na dugu venecijansku dominaciju", piše Derners i navodi kako katolička zajednica na tom području danas ne broji više od 9000 vjernika.
"Kako bi se razvila jedna dosljedna i učinkovita politika zaštite prirodnog okoliša, kako bi se zaštitilo krhki identitet zajednica na obali, potrebno je da Jadran prestane biti granica i postane u potpunosti jedno unutarnje europsko more. Priključivanje Slovenije Europskoj uniji 1. svibnja i pristup Hrvatske još neutvrđenog datuma, idu u tom pravcu, osim ako se neće nastaviti Jadranu davati uloga granice Europe dobrostojećih", zaključuje Derners. (Preneseno iz Il Manifesta)
Politika/Beograd - Misli li Hrvatska ozbiljno kada je u pitanju antifašizam?
Podizanje spomenika Mili Budaku u Svetom Roku izazvalo je proteklih dana lavinu oštrih reakcija i osuda u Hrvatskoj ali takvi spomenici "i dalje stoje", bilježi beogradska "Politika".
Čini se da je Hrvatska danas jedina zemlja u kojoj se nakon masovnog rušenja antifašističkih spomenika i obilježja slobodno podižu spomenici domaćim fašističkim kvislinzima i to još istaknutim ratnim zločincima, "a to baš nije zgodno za 'image' pred međunarodnom zajednicom i javnošću", ističe beogradski list.
Reakcije javnosti i političara bile su potpuno primjerene i na mjestu, "kako što se i očekuje od zemlje koja za sebe tvrdi da se zasniva na temeljima antifašizma i takve borbe u II. svjetskom ratu, a koja se cijelim svojim bićem nastoji uključiti u suvremene tijekove europske integracije", nastavlja list.
No, spomenik Mili Budaku ipak je "osvanuo " u Svetom Roku a predsjednik općine Lovinac Hrvoje Račić našao se "u nebranom grožđu", ističe list, prenoseći Račićevo objašnjenje da su "spomenik podigli emigranti koji loše kotiraju kod hrvatske emigracije, i lokalni HDZ, koji im je dao tajnu potporu, pa je to sve ispolitizirano", tvrdi Račić.
"Zbog spomenika je općina Lovinac došla na loš glas u vrijeme kada se počela razvijati", dodaje predsjednik općine Lovinac.
Budući da se takvi spomenici podižu usprkos galami i javnim osudama, nameće se pitanje "misli li današnja Hrvatska uopće ozbiljno ono što tako glasno i uvjerljivo govori", upozorava "Politika".
The Independent/London - Brojne su sličnosti između nekadašnjeg logora na Golom otoku i onog u Guantanamo bay-u
Svjedočanstvo zatočenika Guantanamo Bay-a stravično nalikuje užasima nekadašnjeg logora na Golom Otoku, primjećuje u The Independentu od ponedjeljka poznata britanska glumica Vanessa Redgrave nakon sudjelovanja u kazališnoj radionici u Hrvatskoj.
U toj su radionici sudjelovale i žene koje su preživjele zatočeništvo u Titovom koncentracijskom logoru za političke zatvorenike, smještenom na Golom otoku, a njihove priče o stravičnom premlaćivanju, psihičkom i fizičkom zlostavljanju ima mnogo dodirnih točaka sa svjedočanstvima iz zatočeničkog logora u Guantanamo Bayu, ističe Redgrave.
Tadašnja jugoslavenska obavještajna služba koristila je Staljinove metode pri mučenju zatočenika optuženih za staljinizam a svi preživjeli zatočenici Golog Otoka slažu se da bi nakon duljeg mučenja priznali, napisali i potpisali sve što se od njih tražilo kako bi bili oslobođeni, prenosi glumica u prilogu za The Independent.
Dokument pod naslovom "Zatočeništvo u Afganistanu i Guantanamo Bay-u", čiji su autori odvjetnici iz tvrtke Birngberg Pierce & Partner, zastupnici tri britanska državljanina, otpuštena u ožujku ove godine iz Guantanamo Bay-a, također opisuje stravične uvjete nalik onima iz vremena Titove Jugoslavije - izostanak suđenja i tjelesno mučenje bez preciznih navoda o datumu mogućeg oslobođenja, bilježi Redgrave.
Citirajući članak 2 Povelje UN-a o mučenju iz 1984. g., britanska glumica podsjeća da "nikakvi izvanredni uvjeti - ni ratna prijetnja ni unutarpolitička nestabilnost ni bilo kakva druga opasnost za društvo ne mogu poslužiti kao opravdanje za mučenje".
Britanija i SAD potpisale su i ratificirale tu Povelju ali je britanski prizivni sud ipak prihvatio obrazloženje kojim je vlada poduprla zahtjev za prihvaćanjem dokaza dobivenih mučenjem, podsjeća Redgrave u The Independentu, proglašavajući vladinu potporu režimu u Guantanamo Bay-u "jezivom sramotom".
Business Report/Johannesburg - Žužul pozvao južnoafričke tvrtke da ulažu u Hrvatsku
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul za posjeta Južnoafričkoj Republici pozvao je južnoafričke tvrtke da iskoriste mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj jer ona u budućnosti može osigurati pristup širem europskom tržištu, izvijestio je u utorak Business Report iz Johannesburga.
Nakon potpisivanja ugovora o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Južne Afrike u petak, a koji će osigurati okvir za promicanje gospodarske suradnje i trgovinske razmjene između dvije zemlje, Žužul je istaknuo da će ugovori s Hrvatskom ostati nepromijenjeni i nakon pristupanja te zemlje EU-u te pozvao ulagače da iskoriste priliku za sklapanje poslovnih sporazuma u razdoblju do ulaska Hrvatske u EU, prenosi južnoafrički Business Report.
"Hrvatska, mala zemlja s 4,5 milijuna stanovnika, jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Europi i većinu prihoda crpi iz turizma", piše Business Report. Južna Afrika trenutno ima sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om no ima izrazito malu trgovinsku razmjenu s Hrvatskom, južnoafrički izvoz manji je od 1 posto hrvatskog uvoza, napominje Business Report i dodaje da su južnoafričke tvrtke Denel i Reaseuro Worldwide angažirane na projektima razminiravanja u Hrvatskoj.
Emilianet/Reggio Emilia - Poduzetnici regije Emilia Romagna podržavaju nastavak širenja EU-a
Poduzetnici talijanske regije Emilia Romagna su "eurooptimisti" i podržavaju nastavak širenja Europske unije pokazala je anketa koju je u srpnju proveo regionalni ogranak Nacionalne konfederacije obrtnika, malih i srednjih poduzeća, prenosi portal Emilianet u utorak.
U anketi je sudjelovalo 106 poduzetnika regije Emilia Romagna koji su odgovarali na pitanja koristi li, ili šteti, talijanskom gospodarstvu i njihovom poduzeću širenje EU-a na 25 članica, kojim bi državama trebalo dati prednost u daljnjim širenjima, te kako ocjenjuje rad EU-a, navodi portal.
Širenje EU-a, po ocjeni ispitanih poduzetnika, prilika je za oživljavanje gospodarstva i reafirmaciju uloge Europe u svjetskoj politici, dok ih je samo 20 posto odgovorilo kako širenje EU-a smatra prilikom da raspolaže jeftinijom radnom snagom, navodi Emilianet.
"Glede daljnjih širenja Europe pozornost je usmjerena uglavnom na istok ali i na jug. Najčešće navedene zemlje u anketi su Hrvatska, Rusija i Rumunjska. Protivljenje daljnjem širenju iskazao je tek mali broj poduzetnika", piše Emilianet i dodaje kako je anketa pokazala da priključenje Turske EU-u odobrava trećina ispitanih poduzetnika, dok bi za veliku većinu ispitanih otvaranje mogućnosti pristupa EU-u Izraela, Palestine i Maroka bilo preuranjeno