Delo/LJubaljana - Rudolfova doktrina platforma hrvatske politike prema Sloveniji
Stajalište dr. Davorina Rudolfa da je Slovenija zemljopisna prikraćena država kad je riječ o moru postalo je osnovnom doktrinom premijera Sanadera u odnosima sa Slovenijom, ocjenjuje analitičar Davor Gjenero u ljubljanskom "Delu" povodom nedavnih ribarskih izgreda u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu.
"Postalo je sasvim jasno da je Rudolfova doktrina postala platforma hrvatske politike prema Sloveniji. Nakon što je poslije lanjskih izbora voditelju nacionalističkih populista Ivi Sanaderu uspjelo sastaviti manjinsku vladu svakom je realnom poznavatelju moralo biti jasno da će u predstojećem razdoblju jedan od nosećih stupova hrvatskog nacionalističkog pokreta biti izazivanje napetosti u odnosima sa Slovenijom. No, to je očito promaklo onima koji oblikuju slovensku vanjsku politiku", piše u svom prilogu Davor Gjenero.
Gjenero je sa svojim prilozima u rubrici "Gostujuće pero" čest analitičar slovensko-hrvatskih odnosa u vodećem slovenskom listu zadnjih nekoliko godina, a njegovi prilozi obično se pojavljuju u fazi zaoštravanja odnosa. Kako piše Gjenero, imenovanje Rudolfa za osobnog savjetnika ministra vanjskih poslova Žužula dovelo je do "preimenovanja" Piranskog zaljeva u Savudrijsku valu (zbog čega je Slovenija nedavno diplomatski prosvjedovala), a Rudolf inzistira na "crti sredine" u zaljevu i tvrdi da nema "posebnih povijesnih okolnosti" prema UN-ovoj konvenciji o pravu mora na osnovi kojih bi Slovenija mogla zahtijevati drukčiju delimitaciju ili cijeli zaljev.
"Imenovanje Rudolfa političkih savjetnikom isto je kao da bi slovenski ministar vanjskih poslova kao savjetnika za odnose s Hrvatskom angažirao Zmagu Jelinčiča" - piše Gjenero. Paradoksalno je, navodi se u prilogu, da je Slovenija već unaprijed "platila dekompenzacijsku cijenu" pristavši na sporazum o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) bez kojega bi Hrvatska sada od Slovenije i EU bila "odvojena schengenskim zidom" iako su imenovanje Rudolfa, teorija o Sloveniji kao geografsko prikraćenoj državi i sadašnji incidenti u Piranskom zaljevu dokaz da je Hrvatska odstupila od parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan i da se priprema na arbitražu.
Nedavni sastanak predsjedatelja međudržavnog povjerenstva za SOPS, kad je Hrvatska zatražila da Slovenija odstupi od policijskog nadzora Piranskog zaljeva diplomatski je incident na tragu "Tuđmanove politike prema Sloveniji", ocjenjuje Gjenero. "Kad bi Slovenija na to pristala, našla bi se u istim problemima u kojima je sada Hrvatska kad pokušava dokazati da joj pripadaju riječni otoci (ade) na Dunavu. Ti su otoci po katastru njeni, ali je policijsku kontrolu u vrijeme Jugoslavije vršila policija iz Bačke Palanke u Vojvodini", napominje Gjenero.
Slovenija lobiranjem preko stranaka povezanih s europskim strankama mora prekinuti svoj "do sada naivni optimistički pristup", ali bez patetike i iskorištavanja pitanja granice u unutarnjoj politici. "Sa Sanaderovom vladom Hrvatska zapravo postaje neuralgičnom točkom europske stabilnosti. Slovenski stranački voditelji, koji su svi odreda dio europskih političkih asocijacija, trebali bi na (otvorena pitanja) oprezno upozoriti svoje stranačke kolege u Uniji, a ne s time izlaziti u slovensku javnost", navodi Gjenero u zaključku analize o slovensko-hrvatskim odnosima.
Večer/Maribor - U Italiji sve veća razilaženja u odnosu prema susjedima
Sve su veće razlike između talijanske desnice i katoličke crkve u Italiji kad je riječ o odnosima sa Slovenijom i Hrvatskom, piše mariborski dnevni list "Večer", analizirajući talijanski pogranični tisak u Trstu i Goriziji, te neke političke reakcije na polemiku koji je izazvao film "Srce u fojbi" i izjavu nekadašnjeg predsjednika Francesca Cossige da bi Tito zaslužio spomenik u Trstu.
Za razliku od desnice i dijela desnog centra u Furlaniji - Julijskoj krajini (Friuli Giulia) crkva je u toj pokrajini za približavanje sa Slovenijom i zaštitu slovenske manjine, a tršćanski i koparski biskup za blagdan Velike gospe imali su koncelebriranu misu. Tršćanska biskupija na inicijativu biskupa Eugenia Ravignanija priprema seminar o povijesti i perspektivama Trsta, multikulturalizmu i jačanju suradnje regija, piše "Večer".
S druge strane, navodi list, desnica u Trstu sprema se na gradnju povijesnog muzeja kod fojbe Bazovica u koju su po tvrdnjama desničara partizani bacali Talijane samo zato što su bili Talijani što prikazuje i kontroverzni film "Srce u fojbi", koji se snima u Crnoj Gori. Taj film, sudeći po scenariju na nacionalistički način prikazuje prvenstveno Sloveniju i njezin narodno-oslobodilački pokret te i neki talijanski mediji priznaju da film ima grubu političku usmjerenost, piše list. U takvoj je atmosferi tršćansku desnicu izazvala i izjava bivšeg predsjednika Cossige da je Tito zaslužio spomenik u Trstu, piše list.
"Cossiga je zapravo usporedio Trst i Bolzano u Alto Adigeu gdje je desnica glavni trg imenovala Trg pobjede, a za Tita rekao da je bio velik čovjek i da je Jadran u njegovo vrijeme bio "prijateljsko more" koje je Italiji omogućilo da uštedi velika sredstva jer se nije trebala bojati sovjetske invazije. Cossiga je rekao da bi u Trstu u duhu poštovanja povijesne istine morali Titu i partizanima postaviti spomenik jer su iz grada protjerali nacifašiste, navodi "Večer".
Reuters/London - Sporo hrvatsko pravosuđe
Agencija Reuters opisuje prilike u hrvatskom pravosuđu podsjećajući da je u izvješću Europskog povjerenstva ocjenjeno da je hrvatsko pravosuđe sporo i neučinkovito, često s nedovoljnim brojem ljudi i slabo osposobljeno.
Poslovni su ljudi vrlo nepovjerljivi prema hrvatskom pravosudnom sustavu, piše Reuters i navodi ocjenu analitičara investicijske banke CAIB Gorana Saravanje koji kaže da strani ulagači pozorno prate sve pravne poteškoće i vlasničke sporove, te da bi svako poboljšanje stanja pravosuđa zasigurno poboljšalo i njihov stav.
Agencija navodi slučaj novinara Eugena Brčića, dopisnika agencije Associated press iz Hrvatske, koji je, stoji u članku, "iz prve ruke imao priliku steći iskustva sporog rada hrvatskog pravosuđa, kada se njegova tužba u vezi vlasništva nad nekretninom pridružila gomili od 1,5 milijuna neriješenih sudskih slučajeva". Investitor gradnje je, nakon što je Brčić uplatio prvi dio dogovorene cijene za kupnju stana, želio povisiti cijenu ili raskinuti ugovor jer su cijene nekretnina skočile što Brčić nije prihvatio, objašnjava se u prilogu i navodi da je nakon toga investitor bez Brčićeva znanja stan prodao trećoj strani. Brčić je potom saznao da se oko tog stana spore tri stranke, piše Reuters.
Voditelj Transparency Internationala za Hrvatsku Antun Zorislav Petrović primjećuje da je jedan od problema nedostatak nadzora i transparentnosti u radu sudova. "Samo Ustavni sud javno objavljuje svoje odluke. Ako ste investitor i želite provjeriti potencijalnog poslovnog parnera, mogli bi imati teškoća želite li saznati je li vaš partner bio osuđivan i zbog čega", istaknuo je Petrović za Reuters.
Reuters prenosi izjavu ministrice pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt da reforme smatra prioritetom te da je poduzet niz konkretnih mjera. "Prikupljamo podatke o vlasništvu i podatke iz zemljišnih knjiga i elektronski ih pohranjujemo. Također se nadamo da će novi zakon brže i bolje riješiti slučajeve stečaja i ovrha", rekla je hrvatska ministrica pravosuđa za Reuters.
Večernje novosti/Beograd - Obrazac prisvajanja kuća i stanova hrvatskih Srba
"Anegdote kako su pojedini 'partizani' dva, tri desetljeća nakon završetka II. svjetskog rata uz dva svjedoka stjecali boračke mirovine, najobičnije su pošalice u usporedbi s načinom na koji su se u Hrvatskoj nakon domovinskog rata 1991. prisvajale srpske kuće i stanovi", pišu beogradske "Večernje novosti".
Na taj je način, prema istom načelu, jer trebalo je samo pronaći dva svjedoka, te uz malo drugačije nijanse, tvrdi se u članku, "lažnim svjedočenjem pred sudom Srbima oduzeto 15 tisuća stanova". Je li to bilo poznato hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu kada je početkom godine potpisao sporazum s Miloradom Pupovcem iz Samostalne demokratske srpske stranke, prema kojemu će se Srbima iz Hrvatske do srpnja ove godine, vratiti zauzete kuće i stanovi, pita autor članka ocjenjujući kako to u većini slučajeva nije izvedivo jer mnogi srpski stanovi nisu samo useljeni od strane trećih osoba, nego su sudskim putem novi stanari nabavili i papire o vlasništvu.
Imovina hrvatskih Srba koji su 1991. godine izbjegli u krajinu ili Srbiju otimala bi se tako da se uselilo u stan izbjeglog Srbina, poslije nekoliko mjeseci bi se pokrenula tužba protiv vlasnika, primjerice uz tvrdnju da je ovaj stan prodao, a kako se neobaviješteni vlasnik ne bi odazivao na sudski poziv dodjeljivao bi mu se pravni zastupnik, tvrdi se u članku. Imenovani pravni zastupnici nakon što bi sud dodijelio stan hrvatskom vlasniku nisu nikada ulagali žalbe, nastavlja autor opisujući jedan slučaj Srbina koji je iz Osijeka 1991. godine izbjegao u Novi Sad, Veselina Šarića, kao "obrazac po kojem se otimala imovina Srbima u Hrvatskoj".
Delo/Ljubljana - Policija istukla mladi slovenski par na Grobniku
Hrvatska je policija pretukla mladi slovenski par koji je u subotu prisustvovao festivalu tehno-glazbe Valkana beach na automotodromu Grobnik blizu Rijeke, piše u ponedjeljak ljubljansko "Delo".
"Za dva Slovenca, mladića i djevojku čija nam imena nije uspjelo doznati stvar je završila tragično. U noći sa subote na nedjelju malo nakon ponoći policija ih je pretukla i odvela u zatvor u Rijeci, gdje su bili i u nedjelju. Kako smo neslužbeno doznali, bili su bez ulaznica zbog čega su postali sumnjivi zaštitarima koji su ih predali policijskoj skupini za intervencije koja je tražila narkomane. Po tvrdnjama našeg izvora policija se je brutalno iskalila nad oba Slovenca. Nekoliko prisutnih pokušalo je po tvrdnjama našeg izvora uvjeriti policajce da se prestanu iživljavati nad djevojkom i mladićem, no molbe su naletjele na gluhe uši, a užasnut je bio i jedan od članova organizacijske skupine Valkana beach festivala Boris Bjelica", piše "Delo" u rubrici "Kronika".