RDW/Koeln - U novom EU povjerenstvu i mjesto za predstavnika Bugarske, Rumunjske, a možda i Hrvatske
Glavni povjerenik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je, nakon objave sastava novog povjerenstva na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, da će u njegovu Povjerenstvu biti mjesta i za predstavnike Bugarske i Rumunjske, a možda i Hrvatske, prenosi u petak u svom prilogu radio Deutsche Welle.
Na pitanje hoće li, s obzirom na proširenje, biti promjena u njegovom povjerenstvu Barroso je odgovorio: "Ne mogu vam sada reći sve odluke koje ćemo donositi u sljedeće dvije, tri godine. Naravno da ćemo mijenjati sastav povjerenstva jer se nadam da ćemo već za mog mandata imati nove članove i naravno da ćemo ostaviti neka područja za predstavnike vlada Bugarske, Rumunjske i možda Hrvatske", prenosi Deutsche Welle.
Glede izbora Finca Olli Rehna na mjesto povjerenika za proširenje, Barroso je na konferenciji izjavio: "Mislim da je on veoma sretan s odgovornošću koja mu je povjerena i da će se veoma dobro baviti i proširenjem i Balkanom. Jer on je odgovoran i za pitanja zapadnog Balkana, to je prioritet ali kada je riječ o proširenju, tu su sada Bugarska i Rumunjska, slijedi Hrvatska a nakon toga, vidjet ćemo što će biti prijedlog obzirom na Tursku". "Nakon toga - vrijeme će pokazati, ali je jasno da neće više biti toliko posla za povjerenika za proširenje kao što je bilo do sada", dodao je Baroso, a prenosi njemačka radio postaja.
Večernje novosti/Beograd - Drašković o tužbama Hrvatske i BiH protiv SCG-a
"Ne možemo odgovarati za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj jer te zločine tamo nismo ni počinili", rekao je ministar vanjskih poslova SCG-a Vuk Drašković za beogradske Večernje novosti u razgovoru o njegovom zalaganju za povlačenje tužbe Srbije protiv NATO-a.
U interesu je Srbije da se, povlačeći tužbu, ogradi i distancira od politike koja je dovela do agresije NATO-a, rekao je Drašković za list ocjenivši da je NATO-ovo bombardiranje Srbije posljedica dok je uzrok bio Slobodan Milošević. "Trebaju se povući tužbe svih protiv svih iz bivše Jugoslavije. Kao što mi povlačimo tužbu protiv NATO-a držeći se načela savezništva i prijateljstva. Ne mogu se savezništva i prijateljstva graditi na tužbama, to vrijedi i za BiH i Hrvatsku i njihove tužbe protiv Srbije", nastavio je Drašković.
Upitan kako gleda na tvrdnje da SCG ne treba povlačiti tužbu protiv SCG-a jer je ona "jedini adut" u tužbi BiH i Hrvatske protiv SRJ, odnosno SCG-a, Drašković je odgovorio: "Međunarodni sud pravde u Haagu već se oglasio nadležnim za tužbu Bosne i Hrvatske protiv nas. I potpuno su besmislene priče da će se taj isti sud proglasiti nenadležnim za bosansku tužbu ukoliko se oglasi nenadležnim za našu tužbu protiv NATO-a. Sagledajmo moralnu dimenziju naše obrane: ne možemo odgovarati za eventualne zločine počinjene u Bosni i Hrvatskoj zato što u to vrijeme nismo bili članica UN-a! Ne! Ja kažem da mi ne možemo odgovarati zato što zločine tamo nismo ni počinili. Za zločine činjene po Bosni, po Hrvatskoj i po Kosmetu već se odgovara po individualnoj odgovornosti u Haagu. Ne može se za iste zločine ponovo suditi po kolektivnoj odgovornosti, ovog puta svima odreda u Srbiji i Crnoj Gori".
Srbija će, u slučaju da jednostrano povuče tužbu protiv NATO-a, "dobiti ogroman kredit u očima vodećih zemalja svijeta", i poslati poruku da je ovo nova Srbija koja se "junački suprotstavljala Miloševićevoj politici i njegovim ratovima i zločinima", istaknuo je Drašković u razgovoru i dodao da će Srbija u tom slučaju dobiti i naklonost svijeta u sporu Bosne i Hrvatske protiv Srbije. "Gotovo sam siguran, da će međunarodna kampanja, da se i te tužbe povuku, biti tako snažna da će Sarajevo i Zagreb morati to učiniti", rekao je Drašković.
Drašković je u razgovoru odbacio i teze da je njegov prijedlog za osnivanje fonda za odštetu žrtvama rata "prikriveno plaćanje ratne odštete" ustvrdivši kako je to najbolji način da se obeštete pojedinci i "napusti teren državnog i nacionalnog".
Nezavisne novine/Banja Luka - SDA i Muratovićeva izjava o novom ustroju BiH
Hasan Muratović, rektor sarajevskog sveučilišta, svojom izjavom da bi "optimalno rješenje za BiH bila država triju republika" zapravo je samo prenio stav vrha stranke SDA, ocjenjuje u komentaru za banjolučke "Nezavisne novine" Slavo Kukić.
"Hasan Muratović, SDA, političar od formata za SDA, budući ga je stavila na mjesto najjačeg bosanskohercegovačkog sveučilišta, čak i profesor od formata, pred neki dan je, nudeći svoje intelektualne potencijale 'budućnosti' ove zemlje, izjavio da bi optimalno rješenje za BiH bila država triju republika, da bi se tim modelom tri republike ona lakše izgradila kao država jer za njega može osigurati konsenzus, da se takva zamisao vrti u glavama mnogih političara svijeta i tako dalje. Mnoge je Bošnjake, prije svega, 'eksces' 'uglednog' profesora iznenadio. Stvarno, međutim, razloga za iznenađenje nema. Muratović je očigledno, samo odabran da iznese stajalište stranačke centrale. A on je, još očiglednije, samo pokušaj reafirmacije starih teza SDA o muslimanskoj republici u BiH", ocjenjuje Kukić u banjolučkom listu.
U Bosni i Hercegovini su "tri nacionalističke stranke povezane poput sijamskih blizanaca, a ova zemlja nija prirasla srcu ni jednoj od njih i, za račun neke vlastite državice, rastočile bi je sve tri podjednako", ocjenjuje Kukić primjećujući da, međutim, "kod dijela Bošnjaka, i to dijela koji nikako nije zanemariv, i danas prevladava uvjerenje kako HDZ i SDS djeluju dezintegrativno, protiv BiH, sa ciljem da rastroje i njezine dijelove pripoje Hrvatskoj, odnosno Srbiji, dok bi po tom stereotipu SDA bila integralistička, probosanska i patriotska stranka".
Međutim, oni koji Muratovićev "eksces" povezuju s ideologijom stranke kojoj pripada, njegovu izjavu nisu neskloni povezati i s događajima u regiji, piše Kukić. "Problem Kosova, primjerice, ni danas nije riješen i, prema mišljenju mnogih, kosovsko pitanje tek čeka na ozbiljnije rješavanje. Najnoviji Muratovićev prijedlog bi, smatraju, mogao biti i vjetar u leđa kosovskim Albancima da ustraju na projektu koji guraju jer uspije li on, ponovno bi se mogla i aktivirati i ideja o tzv. zelenoj transverzali o kojoj je pisao rahmetli Alija Izetbegović u 'Islamskoj deklaraciji'", piše dalje Kukić.
Ideju o BiH kao zemlji triju republika iznio je upravo Hasan Muratović jer "ima težinu zbog položaja koji zauzima" te ako on kaže kako je ustroj BiH kao zemlje triju nacionalnih republika najoptimalniji, očekuje se da će to prihvatiti i narod, objašnjava Kukić.
Il Messaggero/Rim - Dozvola boravka i prekogranično putovanje na posao u Italiji
Kasacijski sud u Rimu u slučaju žalbe dvojice Hrvata na izgon iz Italije presudio je da i stranci koji u Italiji ne borave tijekom cijelog tjedna moraju pribaviti dozvolu boravku, potvrdivši tako i valjanost naloga za izgon iz zemlje dvojice hrvatskih vozača kamiona, izvješćuje u petak rimski Il Messaggero.
Dva hrvatska državljana, partnera u jednoj transportnoj tvrtki iz regije Veneto, žalila su se na odluku venecijanske policije o njihovu izgonu donesenu nakon što je u policijskoj provjeri utvrđeno da nemaju dozvolu boravka, piše list i navodi da su pred kasacijskim sudom Hrvati tvrdili kako ih činjenica da u Italiji ne borave stalno i da se svakim krajem tjedna vraćaju u Hrvatsku oslobađa obveze traženja dozvole boravka.
Sud je, međutim, presudio da ni ovakvo redovito tjedno napuštanje Italije ne zadovoljava kriterije "prekograničnog putovanja na posao" koje bi ih isključilo od obveze traženja dozvole boravka, piše list tumačeći kako "ne postoji nikakvo izuzeće od te obveze za radnike koji putuju na posao, pa i tjedno, između Italije i svoje zemlje".
La Repubblica/Rim - Film o fojbama već izazvao polemike
Moglo se očekivati da će film "Srce u jami", koji se u Crnoj Gori snima u produkciji talijanske televizije RAI, s obzirom na osjetljivost teme, stradanju Talijana u Istri nakon Drugog svjetskog rata, izazvati polemike, no redatelj Alberto Negrin možda nije očekivao da će na prostorima bivše Jugoslavije one početi i prije snimanja završne scene, piše rimska La Repubblica osvrćući se na pisanje hrvatskog i srbijanskog tiska o filmu.
Hrvatski i srpski tisak je Negrinijev film, o "tragediji istarskih fojbi u kojima su 1945. Titovi partizani pobili od 10.000 do 15.000 Talijana", dočekao s iritacijom a filmski lik okrutnog partizana Novaka najviše je zasmetao "hrvatski tisak i srpske nostalgičare", piše list. List navodi kako je beogradski list "Svedok" pod naslovom, "Filmska osveta Silvija Berlusconija nad Titom" prenio "oštar" članak hrvatskog tjednika Globus u kojem se ocjenjuje i da će ovaj film "zakomplicirati odnose Italije i Slovenije", republike koja je najpovezanija s događajima oko fojbi.
Užas fojbi bio je jedan od velikih tabua hladnog rata, piše list navodeći i izjavu redatelja Negrina da njegovi motivi za snimanje ovog filma nisu politički.
LAT/Los Angeles - Los Angeles Times pohvalno o "Svjedocima"
Jedan od najuglednijih američkih filmskih kritičara Kenneth Turan opisao je u američkom dnevniku "Los Angeles Times" hrvatski film "Svjedoci" kao "kontroverzan i fascinantno dojmljiv film i vrlo vjerojatno najbolji film s temom rata na prostoru koji svi jednostavno zovu ex - Jugoslavija".
U "LA Timesu" od 8. kolovoza objavljena je Turanova reportaža o Dubrovačkom filmskom festivalu u kojoj kao jedan od najvažnijih događaja festivala istaknuo lokalnu premijeru hrvatskog filma "Svjedoci" redatelja Vinka Brešana u produkciji Interfilma i HRT-a.
Značajan dio reportaže zauzima i intervju sa redateljem "Svjedoka" Vinkom Brešanom.
Nakon New York Timesa, Varietya, Hollywood Reportera i Los Angeles Times objavljuje izuzetno afirmativnu kritiku filma "Svjedoci", izvijestili su iz Interfilma.
"Svjedoci" su i po izboru Europske Filmske Akademije jedan od 40 kandidata za nagrade Europske filmske akademije.