"Kod nekih potencijalnih povratnika hrvatska država još uvijek izaziva dvojake osjećaje", navodi bostonski list riječi veleposlanika OESS-a u Hrvatskoj Petera Semnebyja, dodajući da je povratak srpskih izbjeglica ipak postao prioritet za Hrvatsku u kontekstu kandidature za članstvo u EU-u.
Zato je Zagreb kreirao politiku koja bi trebala poduprijeti obnovu kuća, povrat imovine, otvaranje novih radnih mjesta i socijalnu integraciju a početni su znakovi pozitivni, konstatira list, podsjećajući na porast broja povratnika.
Kako bi stvorila pozitivnu klimu, hrvatska je vlada ove godine izdvojila 300 milijuna dolara za obnovu kuća i isplatu nadoknade onima čije su kuće zaposjednute, prenosi CSM, podsjećajući i da povratnici imaju pravo na financijsku pomoć pri obnovi, besplatno zdravstveno osiguranje i 50 eura mjesečno po osobi iako te povlastice ne dosežu baš sve izbjeglice, dodaje list.
Hrvatska istodobno bilježi stopu nezaposlenosti od 20 posto pa i Hrvati teško pronalaze zaposlenje, napominje CSM, prenoseći pritom mišljenje promatrača da Hrvatska mora ponuditi inicijative za mlade ljude i otvarati nova radna mjesta za njih.
"Postoje ozbiljne mogućnosti za razvoj infrastrukture i malog poduzetništva", izjavljuje za list čelnik HHO-a Žarko Puhovski, skrećući pozornost na gradnju auto-ceste kroz Liku.
Možda će upravo nastojanja Hrvatske da postane članicom EU-a - što bi joj trebalo donijeti i gospodarske i socijalne povlastice - potaknuti novi val povratka, spekulira list, navodeći izjavu zastupnika srpske manjine u Hrvatskom saboru Milorada Pupovca da bi "u međuvremenu vlada trebala pokrenuti programe koji će potaknuti na povratak mlađe generacije".
"Srbe se ne bi trebalo smatrati prijetnjom već dobiti za Hrvatsku", ističe za bostonski list Manuel Antonio, čelnik OESS-ova ureda u Lici. "Pomirenje je dugoročno ulaganje - ne događa se preko noći. Zato se koncentriramo na mlade koji nisu sudjelovali u ratu ili u to vrijeme nisu još ni rođeni", prenosi list njegove riječi.