"Dosad smo primili 6200 zahtjeva za povrat stanarskog prava a vraćeno je 1250, i to samo u gradovima kao što je Vukovar ili Knin, jer tamo stanovi nisu ni bili prodavani", tumači Stanimirović za novosadski list.
"U Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i drugim gradovima taj proces još ne ide zato što su sporazumom koji smo potpisali sa Sanaderom hrvatske vlasti kupile vrijeme tako što su omogućile da se do kraja ove godine mogu podnijeti zahtjevi za povrat stanarskog prava i time ujedno dale priliku ljudima koji odluče živjeti u Hrvatskoj da podnesu takav zahtjev", dodaje čelnik SDSS-a.
Najavljujući da sljedeće godine započinje proces povrata stanarskog prava, on objašnjava da će "država, budući da su u pitanju uglavnom državni stanovi, davati mogućnost da svi koji to budu željeli žive u tim stanovima i plaćaju stanarinu, kao nekad kad su imali stanarsko pravo".
Po podacima Povjerenstva za izbjeglice SCG-a na teritoriju Srbije i Crne Gore boravi 50 tisuća bivših nositelja stanarskog prava iz Hrvatske a njih 18 tisuća podnijelo je zahtjev za povratom tog prava, ističe novosadski "Dnevnik", navodeći i procjene OESS-ove misije u Hrvatskoj da je u sedam hrvatskih gradova stanarsko pravo izgubilo 24 tisuće ljudi dok prema statistici HHO-a taj broj nije veći od 10 tisuća.
U međuvremenu je srpskoj zajednici u Hrvatskoj vraćeno 445 nelegalno korištenih kuća a taj status još uvijek ima 55 kuća, izjavljuje Vojislav Stanimirović za novosadski "Dnevnik", ističući da je "srpska strana imala prilično razumijevanja" kada je riječ o roku za povrat imovine "koju su tijekom godina razni nivoi vlasti davali na privremeno korištenje".
Napominjući da se srpski saborski zastupnici jednom mjesečno sastaju s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom radi analize provedbe sporazuma o povratu imovine, Stanimirović podsjeća da krajem rujna ističe rok za podnošenje zahtjeva za obnovu kuća i najavljuje da će pratiti njihovo rješavanje: "Ovisno o tome donijet ćemo odluku hoćemo li i dalje podupirati Sanaderovu vladu", ističe on za "Dnevnik".