DEN HAAG/ZAGREB
Haški sud (ICTY) u petak je objavio optužnicu protiv bivšeg čelnika pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Gorana Hadžića kojom ga tereti za ratne zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima na okupiranom području od sredine 1991. do kraja 1993. godine. Sudac Amin el Mahdi, iz Egipta, u petak je potpisao nalog o objavljivanju optužnice protiv Hadžića (46), koja je potvrđena 4. lipnja, navodi se u priopćenju ICTY-a. U optužnici, koju je Tužiteljstvo predalo na potvrdu 21. svibnja, Hadžića se u 14 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene progonom Hrvata i drugih nesrba, istrebljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine. Zločini su počinjeni u okviru raširenih i sustavnih napada protiv Hrvata i drugih nesrba, navodi se u optužnici, te se ističe da su 1991. Hrvati, kojih je bilo 90.454, činili većinu na tom području. Hadžića se tereti za istrebljenje i ubojstvo "stotina" ljudi, a nabraja se 408 žrtava, uključujući 264 iz Vukovarske bolnice, te žrtve likvidacija u Dalju, Lovasu, Erdutu i Klisi. Optužnica se odnosi na zločine počinjene u razdoblju od lipnja 1991. do prosinca 1993. dok je Hadžić bio predsjednik vlade srpske paradržave na okupiranom području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a kasnije i predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine (od veljače 1992. do kraja 1993.).
DEN HAAG
Početak iznošenja obrane bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića pred Haškim sudom (ICTY) odgođen je za 31. kolovoza zbog njegova zdravstvenog stanja, priopćio je u petak ICTY. U izvješću Miloševićevih liječnika, objavljenom s današnjim datumom, savjetuje se da bivši jugoslavenski predsjednik "ne sudjeluje na suđenju u ponedjeljak" zbog vrijednosti krvnog tlaka koje su kod njega pronađene. Milošević je u ponedjeljak, nakon nekoliko odgoda, trebao početi iznositi svoju obranu.
SPLIT
Hrvatska i Albanija imaju zajedničke vanjskopolitičke ciljeve - ulazak u Europsku uniju i NATO - i zbog toga je veoma važno nastaviti s intenzivnim razgovorima započetim prije mjesec i pol dana u Tirani, na kojima je bio nazočan i premijer BiH, kazao je u petak u Splitu hrvatski premijer Ivo Sanader nakon sastanka s albanskim kolegom Fatosom Nanom. Sanader je izrazio zadovoljstvo posjetom albanskog premijera i naglasio kako dvije zemlje nemaju otvorenih pitanja, već da postoji niz zajedničkih interesa koji ih povezuju. Hrvatska sa statusom kandidata za EU postaje lokomotiva ove regije koja želi svoja iskustva prenijeti drugim zemljama u ovom dijelu Europe, čime dokazuje još jednom da ulaskom u EU ne želi iz njega pobjeći, naglasio je Sanader. "Drago mi je da Albanija s EU vodi intenzivne pregovore za zaključenje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji bi trebali biti gotovi iduće godine", rekao je Sanader. Ovakvi razgovori potrebni su i radi postizanja zajedničkih ciljeva kroz Jadransku povelju, čija je potpisnica, uz Albaniju i Hrvatsku, i Makedonija, jer sve tri zemlje idu prema punopravnom članstvu u NATO-u, kazao je hrvatski premijer. Nano je potvrdio kako dvije zemlje imaju odlične odnose, naglasivši da grade model budućih odnosa, suradnje i inicijative za mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta, na zajedničkom putu u EU i prema NATO-u.
SARAJEVO
Korištenje luke Ploče, prolaz kroz Neum i imovinsko-pravni odnosi između Hrvatske i BiH, pitanja su koja treba što prije riješiti radi bolje suradnje dviju država, rečeno je na diplomatskom forumu o temi "Bilateralni odnosi između Hrvatske i BiH - politički i ekonomski aspekti", koji je u petak u Sarajevu organiziralo Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Hrvatski veleposlanik u Sarajevu Josip Vrbošić rekao je da je Hrvatska najveći strani ulagač u BiH i da njena ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine čine 16 posto inozemnih investicija. Vrbošić je naglasio kako BiH za Hrvatsku nije običan susjed i da su to dvije zemlje koje dijele zajedničku ambiciju ulaska u euroatlantske integracije, te da ih povezuje i hrvatski narod koji je u BiH jedan od konstitutivnih.
BEOGRAD
Ministar za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore Rasim Ljajić izabran je u petak za predsjednika Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim tribunalom. Članovi Nacionalnog savjeta su po tri predstavnika državne zajednice Srbija i Crna Gora, te republika-članica, Srbije i Crne Gore. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore nedavno je Okružnom sudu u Beogradu uputilo prošlogodišnje haaške optužnice protiv četvorice vojnih i policijskih generala, Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića, Vlastimira Đorđevića i Sretena Lukića, optuženih za ratne zločine na Kosovu 1999. godine, a prošlog utorka i najnoviju hašku optužnicu protiv bivšeg predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine Gorana Hadžića, optuženoga za ratne zločine u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Okružni sud u Beogradu je potom zastao s postupkom za izručenje optuženih generala, s obrazloženjem da se očekuje stav Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim tribunalom, o tome da li su izručenjem haških optuženika ugroženi nacionalni interesi zemlje. Konačnu odluku o izručenju nekog državljanina SCG Haškom sudu potpisuje, u funkciji ministra za ljudska i manjinska prava, novoizabrani predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić.
PRIŠTINA
Zamjenik glavnog zapovjednika NATO-a za Europu admiral Rainer Feist izjavio je u petak u Prištini, nakon dvodnevnog posjeta, da se nakon ožujskih nemira situacija na Kosovu poboljšava ali je izrazio skepticizam glede općeg sigurnosnog stanja na Kosovu i upozorio da bi se KFOR mogao povući. Admiral Feist je zatražio od građana Kosova da izvuku pouke iz etničkih nemira ožujka ove godine i da sve etničke zajednice nauče živjeti zajedno poput drugih naroda u svijetu koji su prošli put tranzicije. Admiral Feist je kazao kako KFOR čini ono što je u njegovoj moći s ciljem da stvori miran i siguran ambijent za sve na Kosovu. Zaprijetio je da se KFOR i NATO mogu povući ako stanovnici Kosova ne žele mir već pale kuće jedni drugima.
RIM
Talijanski premijer Silvio Berlusconi imenovao je u petak Domenica Siniscalca, dosadašnjeg generalnog direktora u ministarstvu financija, novim talijanskim ministrom gospodarstva u nastojanju da okonča višetjednu krizu vlade uzrokovanu koalicijskim previranjima. Siniscalco je nestranački stručnjak, tehnokrat i docent na sveučilištu u Torinu, a privatizacija mu je uža specijalnost. Na mjestu ministra gospodarstva zamijenit će Giulija Tremontija, koji je početkom mjeseca prisiljen na ostavku zbog financijskog sukoba unutar vladajuće koalicije, ali i prevelikog proračunskog deficita u odnosu na pravila Europske unije. Siniscalco će biti suočen s velikim izazovima talijanskog gospodarstva koje stagnira već dvije godine, poreznom reformom koju zahtjeva premijer Berlusconi, različitim interesima unutar vladajuće koalicije i sastavljanjem državnog proračuna za sljedeću godinu.
RIM
Talijansko pravosuđe odlučilo je u petak da će osloboditi sve članove njemačke humanitarne organizacije Cap Anamur koji su u ponedjeljak uhićeni na Siciliji zbog "poticanja na ilegalno useljavanje", javili su talijanski mediji. Odlukom suca Waltera Carlisija u gradu Agrigentu, oslobođeni će biti predsjednik Cap Anamura Elias Bierdel , zapovjednik broda, koji plovi pod njemačkom zastavom, Stefan Schmidt i prvi časnik Vladimir Dčkevič. Tri člana njemačke humanitarne organizacije uhićena su u ponedjeljak nakon što su prisilili talijanske vlasti da na Siciliji prihvate 37 ilegalanih imigranata iz Afrike, koje su 20. lipnja ukrcali na svoj brod na pučini, 100 milja od Sicilije i 180 milja od Malte, i tako ih spasili od brodoloma. Poslije 22 dana provedena u međunarodnim vodama u Sredozemlju brod "Cap Anamur" dobio je dozvolu uplovljavanja u Porto Empedocle na Siciliji. Talijanska policija je izbjeglice, koji su zatražili politički azil, smjestila u prihvatni centar. Istragom je utvrđeno da izbjeglice nisu iz Sudana, iz ratom zahvaćenog prostora, već iz Nigerije i Gane, te vjerojatno neće dobiti status izbjeglice ni azil. Slučaj je izazvao i diplomatsku polemiku između Italije i Njemačke zbog zatvaranja njemačkih građana članova humanitarne organizacije.
BERLIN
Njemačka je u petak ponovno zatražila status stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i opovrgnula medijske napise da Sjedinjene Države to sprečavaju. "Nema takvih naznaka iz američke administracije", izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Hans Langguth. "Postoji široki konsenzus međunarodne zajednice da Vijeće sigurnosti ubuduće može ispuniti svoju ulogu samo ako bude reprezentativnije nego danas", dodao je Langguth. Njemačko izdanje Financial Timesa objavilo je u petak da Washington nije sklon njemačkom zahtjevu. "Ovo nije pravi trenutak da Njemačka dobije stalno mjesto u Vijeću", piše list navodeći jednog američkog dužnosnika. Njemačka već dugo traži stalno mjesto u Vijeću, čijih je pet stalnih članica s pravom veta - SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina - ostvarilo taj status nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac pozvao je u petak Rusiju da što prije ratificira protokol iz Kyota, rekao je Chiracov glasnogovornik nakon predsjednikova sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim. Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u svibnju da će Rusija ratificirati protokol o klimatskim promjenama kada postigne dogovor s Europskom unijom o ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Protokol predviđa smanjenje ispuštanja štetnih plinova iz fosilnih goriva koji onečišćuju atmosferu i izazivaju globalno zatopljenje, a što rezultira podizanjem razine mora i prirodnim nepogodama.
NEW YORK
Palestinci su u petak zatražili da Opća skupština UN-a izvrši pritisak na Izrael kako bi ta temlja ispoštovala odluku Međunarodnog suda pravde u Haagu (ICJ) i srušila zaštitni zid na Zapadnoj obali. Očekuje se da će nacrt takve rezolucije, kojega je izradio palestinski promatrač pri UN-u Naser al-Kidva lako proći izjašnjavanje u Općoj skupštini. No, glasanja neće biti prije ponedjeljka, kako bi arapski i europski predstavnici mogli usuglasiti izmjene što ih je tražila Europska unija. "Ovo je izbalansirana rezolucija, no otvoreni smo za izmjene", rekao je al-Kidva. "Pregovori o rezoluciji traju i potrajat će još neko vrijeme", izjavio je zamjenik nizozemskog veleposlanika pri UN-u Arjan Hamburger, zemlje koja trenutno predsjeda Europskom Unijom. "Oni ne bi smjeli druge poučavati pravu i optuživati ih da ne poštuju pravo. Čini mi se da smo došli do točke u kojoj robijaši vladaju zatvorom", slikovito izrazio svoje stajalište izraelski veleposlanik Dan Gillerman. Međunarodni sud pravde prošlog je tjedna donio neobvezujuće mišljenje po kojemu Izrael izgradnjom zaštitnog zida dugog 600 kilometara krši međunarodno pravo.
MOSUL
Policijski dužnosnik iz Mosula izvijestio je u petak da je iz Tigrisa izvučeno još jedno truplo, ali to nije htio dovoditi u vezu s bugarskim taocima, dok je američka službena predstavnica izjavila da nije upoznata s činjenicama. "Truplo zaklanog čovjeka, odjevenog u narančasto radno odijelo, u ranim jutarnjim satima izvukla je riječna policija dvadesetak kilometara južno od Mosula", kazao je za AFP general Salem Haj Issa, zadužen za sigurnost u pokrajini Niniva koje je Mosul glavni grad. "Truplo je predano Amerikancima", kazao je. Napomenuvši da truplo pripada Europljaninu, general Haj Issa je kazao da ne raspolaže podacima na temelju kojih bi mogao povezati ovo otkriće s bugarskim taocima. Američka službena predstavnica dodala je da se provodi istraga radi utvrđivanja identiteta trupla. Bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passi izjavio je u četvrtak da je malo vjerojatno da je drugi bugarski talac živ, pošto su prvog ubili otmičari.
PARIZ
Hillary Clinton će se možda kandidirati na američkim predsjedničkim izborima, ali tek za osam godina ako demokratski kandidat John Kerry u studenom pobijedi Georgea W. Busha, kazao je u petak u Parizu njezin suprug, bivši američki predsjednik Bill Clinton. U razgovoru s novinarima u francuskoj prijestolnici, u prigodi turneje kojom želi promovirati svoja sjećanja ("Moj život") koja su u Francuskoj izašla iz tiska 23. lipnja, Clinton je kazao da će "pomoći Johnu Kerryju da pobijedi na izborima 2. studenoga". "Ako pobijedi opet ćemo mu pomoći na sljedećim izborima, za četiri godine. A za osam godina, tko zna? Ako se Hillary želi kandidirati, poduprijet ću je", rekao je Clinton. Hillary je "najstručnija osoba koju poznajem", dodao je smiješeći se. "Možete misliti da sam pristran, ali prlično dobro mogu procijeniti politički talent pojedinca", rekao je Clinton. Hillary se neće prije tog roka kandidirati za Bijelu kuću jer se pred "građanima države New York (koji su je 2000. izabrali za senatoricu) obvezala da će završiti svoj šestogodišnji mandat". "To je obećala i o tome više nema rasprave", rekao je Clinton.