Sredstva za investicije HEP će, po riječima predsjednika Uprave, osigurati dijelom iz planiranog povećanja prodaje od 3,6 posto i iz povećanja cijene struje, a dijelom uzimanjem kredita, te naplatom (u opremi) klirinškog duga bivšeg Sovjetskog Saveza.
Povećanje cijene struje, po planovima Uprave HEP-a, trebao bi biti dvokratno i to za 10 posto u 2005. godini i 5 posto godinu kasnije. Ta povećanja, kaže Mravak, približila bi cijenu struje onoj koju imaju susjedne zemlje, primjerice Mađarska i Slovenija, a uz ostvarivanje plana investicija omogućila bi otvaranje elektroenergetskog tržišta.
Najavio je i koncept privatizacije HEP-a za koji će se zauzimati njegova Uprava, prema kojemu bi 51 posto HEP-a ostalo u državnom vlasništvu, 20 posto udjela bilo bi ponuđeno na tržištima kapitala, 15 posto išlo bi na javnu ponudu, a po 7 posto pripalo bi sadašnjim i bivšim zaposlenicima te hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji.
Mravak je najavio i smanjenje broja zaposlenih za dvije tisuće (HEP sada ima 13.900 radnika) i to po tisuću umirovljenjem i stimulacijskim mjerama, ali i zapošljavanje tisuću mladih pripravnika.
Glavnina HEP-ovih investicija, rekao je, bit će usmjerena u zamjenu dotrajalih ili instaliranje novih proizvodnih kapaciteta u postojećim termoelektranama. Tako se do kraja 2007. planira ugradnja novog postrojenja na prirodni plin snage 100 megavata (MW), vrijednog 65 milijuna eura, u Termoelektranu - toplanu Zagreb, te dogradnja Termoelektrane Sisak sa postrojenjem na prirodni plin, snage 250 MW, uz vrijednost investicije od 150 milijuna eura.
Hrvatskoj po procjenama HEP-a nedostaje 1,7 milijardi kilovatsati električne energije godišnje koju mora uvoziti. Instalacijom spomenutih 350 MW snage do kraja 2007., taj bi se nedostatak održao na današnjoj razini 2008. godine, ali tada bi, ako se ne bi ulagalo u kapacitete, nastavio tendenciju rasta i 2020. mogao bi dosegnuti 12,5 milijardi kWh.
Uz investicije u zagrebačku i sisačku termoelektranu, Mravak je najavio i modernizaciju ugljene termoelektrane Plomin koja bi trebala donijeti dodatnih 500 MW snage, uz investiciju od 500 milijuna eura, te izgradnju novog plinskog postrojenja u Termoelektrani Osijek, snage 170 MW, do kraja 2009. godine, vrijednog 170 milijuna eura.
Uz investicije, u planu rada Uprave je uvođenje TSO sustava u poslovanje HEP-a (Transmission System Operator) koji predviđa izdvajanje operatora tržišta izvan HEP grupe. Izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije koje bi omogućile uspostavu ovakvog sustava HEP-a, Mravak očekuje ove jeseni.
Također, izvijestio je i o nagodbi sa sindikatima HEP-a po kojoj će radnicima dug nastao zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora biti isplaćen u osam mjesečnih rata, u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna.