Do donošenja odluke, koja je odgođena zbog prikupljanja dodatnih podataka, Gredelj neće biti udaljen sa sudačke dužnosti.
Predsjednik bjelovarskog Županijskog suda Mladen Piškorec, koji je sredinom svibnja i zatražio pokretanje stegovnog postupka te Gredeljevo razrješenje, kazao je obrazlažući svoj zahtjev da je Gredelj 2003. i prva četiri mjeseca 2004. riješio znatno manje predmeta od prosjeka suda i državnog prosjeka. Osim toga, Piškorec ga tereti i da nije uzimao predmete po redosljedu zaprimanja te njihovoj važnosti i hitnosti.
Pojasnio je da je Gredelj kao sudac u drugostupanjskim građanskim postupcima lani riješio 97 predmeta, a u prva četiri mjeseca ove 23 predmeta. Dodao je kako smatra da je Gredelj na taj način počinio teško stegovno djelo neurednog obnašanja sudačke dužnosti po Zakonu o DSV-u.
Odbacivši sve optužbe Gredelj je Piškorčeve podatke nazvao falsifikatima, ustvrdivši da je lani riješio 178 predmeta. Tu je tvrdnju potkrijepio prošlogodišnjom statistikom rada sudaca koju je bjelovarski Županijski sud poslao Ministarstvu pravosuđa.
Osvrčući se na optužbu da predmete nije uzimao po redosljedu i hitnosti Gredelj je kazao da bi u slučaju pokretanja stegovnog postupka zbog iste stvari na odgovornost trebalo pozvati sve hrvatske suce jer, kako je rekao, svi rješavaju predmete preko reda. Najavio je da će, ako se protiv njega pokrene stegovni postupak, za svjedoke pozvati svih 1800 hrvatskih sudaca koji će, kako je rekao, potvrditi da sve predmete ne rješavaju po redosljedu zaprimanja.
Na slučajevima koje nije riješio, kako kaže, počeo je raditi, no nije ih dovršio zbog njihove velike složenosti. Tvrdi da je s tim bio upoznat i predsjednik suda koji ga je rasporedio u građanski odjel, unatoč mišljenju sudaca i predsjednika građanskog odjela te činjenici da se čitav radni vijek bavio kaznenim, a ne građanskim predmetima.
U opsežnom pismenom obrazloženju na 16 stranica Gredelj je zahtjev za stegovnim postupkom ocijenio kao ugrožavanje ustavnog prava na slobodno udruživanje i sudačku neovisnost. Rekao je i da bi kao predsjednik udruge od velike važnosti za sudačku profesiju trebao imati status sličan sindikalnim povjerenicima jer ta dužnost, kako kaže, nije nešto što može raditi isključivo u svoje slobodno vrijeme.
Gredelj smatra da članci Zakona o sudovima, koji se odnose na pitanje ispunjava li sudac svoje dužnosti, stupaju na snagu tek početkom iduće godine, te da sada ne postoji nikakav akt koji propisuje koliko predmeta i koje vrste sudac mora godišnje riješiti.
Odgovarajući na Gredeljeve tvrdnje Piškorec je potvrdio da u dokumentu o radu bjelovarskog suda za prošlu godinu zaista stoji da je Gredelj riješio 178 predmeta, no da je taj broj samo fiktivan jer je 50 predmeta riješila njegova savjetnica, a još ih je 28 prebačeno na sud u Viroviticu.
Ti su predmeti pripisani Gredelju jer su nakon zaprimanja na sud upisani u njegovom kancelu, iako ih je riješio netko drugi, a još tri predmeta ne ulaze u sudačku normu jer je riječ o vrlo kratkim rješenjima, pojasnio je Piškorec.
Prije donošenja odluke DSV će na bjelovarskom Županijskom sudu pokušati utvrditi koji su spisi izuzeti iz Gredeljevog kancela, koliko je predmeta riješila njegova savjetnica te koliko je slobodnih dana Gredelj dobio zbog obavljanja dužnosti predsjednika UHS-a. Od te će udruge DSV zatražiti i podatke o Gredeljevinm predsjedničkim aktivnostima.
Na početku rasprave prihvaćen je Gredeljev prijedlog da se iz rasprave, zbog sumnje u nepristranost, izuzme član DSV-a Petar Novoselec jer od ranije nisu u dobrim odnosima.
DSV je danas odgodio i odluku o stegovnoj odgovornosti sutkinje zagrebačkog Općinskog suda Silvije Sunčane Stubičar i sutkinje Općinskog suda u Pagu Zdenke Barinić Čemeljić.